NATO će imati 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica.
“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka Hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg.
“Kao rezultat toga, NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni tajnik.
Istovremeno, Reuters javlja pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim reginalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.
Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu.
Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve.
Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije.
Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.
“Ključno je da mi pojačamo našu potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.
Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 milijuna eura.
Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrainske snage i sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om.
Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajijana biti ravnopravna s ostalih 31 članicom NATO-a.
Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim.
“Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.
Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapacitea i povećanju interoperabilnosti.
Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdavajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.
NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica.
Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome, rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu, prenosi HINA.
/Desk/