Stanje demokracije u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom prošle se godine ponovno pogoršalo, stoji u izvješću Freedom Housea o demokraciji u zemljama istočne Europe objavljenom u srijedu. Također, Srbija, četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u “hibridne ili tranzicijske režime” u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda “značajni”.
U godišnjem izvješću, Freedom House, istraživačka organizacija koju financira američka vlada, ali djeluje neovisno, naglašava da se mađarski rezultat pogoršao više nego je to slučaj s ijednom zemljom u istočnoj Europi, ne računajući Rusiju, prenosi agencija HINA.
U izvješću se posebno kritizira provedba zadnjih parlamentarnih izbora, obilježenih “nepravilnostima, zlouporabom administrativnih resursa i iskrivljavanjem u medijima”, kao i “rastućom netolerancijom Orbanovog režima prema glasovima koji izražavaju suprotno mišljenje”.
Od povratka na vlast 2010., mađarski nacionalistički vođa redovito svojim postupcima vezanim uz kontrolu medija ili uz pravosuđe izaziva kritike Europske unije.
Po Freedom Houseu, Mađarska je 43 posto demokratska, dok je godinu prije bila 45 posto. Poljska se stabilno drži na 59 posto, dok je Rusija predsjednika Vladimira Putina pala s 5 na 2 posto.
Najbolja je Estonija koja je 83 posto demokratska, nakon koje slijede Latvija, Slovenija, Litva i Češka.
U Srbiji prošle godine registrirana 132 slučaja napada na novinare
Kvaliteta demokracije, koja se prema izvješću FH-a “Države u tranziciji 2023.”, mjeri od 1 do 7, ove godine ocijenjena je u Srbiji kao i prošle s 3,79, što je tada bio drugi najveći zabilježeni pad.
Prema tom indeksu, Srbija trenutno dijeli drugo mjesto na zapadnom Balkanu s Crnom Gorom i Albanijom, dok je najbolje rangirana Sjeverna Makedonija, objavio je portal Euroean Western Balkans (EWB).
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu osobu za domaću i regionalnu sigurnost, koristeći razne krize koje je sam izazivao kako bi skretao pažnju s toga što njegova vlada preuzima medije i ušutkuje kritičare iz civilnog društva, istaknuo je iz izvješća FH Glas Amerike (VOA).
U dijelu izvješća o Srbiji ukazano je da se oporba poslije bojkota 2020. godine vratila na političku scenu, ali da su predsjedničke i parlamentarne izbore 2022. obilježile neregularnosti, rezultirajući pobjedom Vučića i njegove Srpske napredne stranke.
Kao najkontroverzniji dio aspekta izbora 2022., FH navodi produženi proces utvrđivanja konačnih rezultata parlamentarnih izbora – 93 dana nakon dana održavanja izbora, što je značajno pridonijelo kašnjenju u formiranju parlamenta i vlade.
Također, FH navodi da je nastavljen negativan razvoj slobode medija i u 2022. i da su napadi na novinare u Srbiji i dalje “zabrinjavajući”.
Prema podacima udruge novinara (NUNS), u Srbiji su tijekom godine registrirana 132 slučaja napada na novinare.
U izvješću je ukazano i na nastavak korištenja SLAPP tužbi protiv medija, što “ostaje zabrinjavajuće pitanje”, uz podsjećanje da je samo istraživački portal KRIK u 2022. dobio 11 takvih tužbi.
FH je istaknuo i ulogu nacionalne agencije za elektroničke medije (REM) koju vidi kao “još jedan korak unazad u srpskom problemu s pluralizmom medija i uravnoteženom zastupljenošću političkih aktera”, čime se argumentira ocjena da je REM “zarobljena institucija”.
“Slučajevi korupcije ukazuju na veze između dužnosnika i kriminala”
Ukazano je i na porast euroskepticizma građana Srbije, a dužnosnica FH Alexandra Karppi za to navodi više čimbenika.
“Moramo imati na umu da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić drži kontrolu nad medijima i javnim narativom, što je najvjerojatnije ogroman faktor koji utječe na to razočaranje građana”, rekla je u intervjuu za VOA.
Stvara se ozbiljna prijetnja za slobodu medija u Srbiji, jer je takvim okolnostima “tanka granica između komercijalnih i političkih interesa”.
Karppi je dodala kako i EU može uraditi više da pokaže koliko je koristan proces eurointegracija za građane u svim zemljama kandidatima.
Komentirajući bojazan od moguće polarizacije i podvajanja, u kontekstu masovnih prosvjeda poslije dva masovna ubojstva u školi i okolici Mladenovca, ona je istaknula da je polarizacija trend koji se vidi diljem zapadnog Balkana, ali i u EU-u.
U izvješću je ukazano i na nedostatnu učinkovitost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, u kojima vlast pojedine procese predstavlja kao dokaze te borbe, dok optuženi članovi kriminalnih bandi na suđenjima govore o svojim vezama s vladajućim strankama.
Ti slučajevi “snažno dokazuju” na to da je borba protiv organiziranog kriminala povezana “s unutarstranačkim sukobima u vladajućoj koaliciji”, navodi se u izvješću FH-a.
Konstatira se da je došlo “do značajnih kašnjenja” u reformama vezanim uz to područje jer “veliki slučajevi korupcije ukazuju na veze između vladinih dužnosnika i organiziranog kriminala”.
Freedom House navodi i da kampanje protiv organizacija civilnog društva i njihovih aktivista ostaju “uobičajene”, a konstatira se da su tijekom 2022. vođeni i sudski sporovi protiv građana koji su sudjelovali na ekološkim prosvjedima protiv rudarenja litija koncem 2021., što su predstavnici civilnog društva opisali kao “sustavne pokušaje da se građani obeshrabre da sudjeluju u budućim prosvjedima”.
U dijelu izvješća o stanju demokratskih institucija, FH navodi kontekst ruske invazije na Ukrajinu i zahtjeve da se Srbija uskladi s europskim sankcijama Rusiji, što srbijanska vlada još nije učinila, premda je Beograd podržao više rezolucija sa članicama EU-a u Općoj skupštini UN-a za osudu ruske invazije.
/Desk/