Za očekivati je žustru raspravu kada je riječ o ovoj temi, posebno u dijelu koji se odnosi na snimanje uhićenja i policijske akcije koje su osvanule u medijima.
– Pravljenje predstave za javnost od kaznenih postupaka šteti i privatnom i javnom interesu. Nameće se pitanje kako određeni mediji imaju ekskluzivitet da dobiju određenu informaciju i postoji li iza toga određen vid korupcije. Snimci uhićenja osumnjičenih, u potpuno privatnom ambijentu, pa i u donjem rublju, ne mogu predstavljati javni interes. Pretresanje i uhićenje osumnjičenih predstavlja miješanje u njihovu privatnost za što policija ima ovlaštenje. Radi se o tome da uplitanje države, preko policijskih organa, u pravo na privatni život u pogledu obrade osobnih podataka mora biti zakonito. Vгšenje policijskih ovlaštenja podrazumijeva i obradu osobnih podataka ali i to mora biti u skladu sa principima zakonite obrade osobnih podataka.
To znači da se policijske ovlasti primjenjuju na način koji ima najmanje štetne posljedice za nositelja podataka. Nije najjasnije čiji su snimci sa uhićenja. Jesu li policijski? Ako jesu, nameću se brojna pitanja, poput – koji je pravni osnov i cilj, kako su u činjeni dostupni medijima itd. Ako su medijski, nameću se pitanja druge vrste – otkuda mediji na uhićenju, ekskluzivnost pojedinih medija pristupa informacijama – kaže se između ostalog u Izvješću Agencije, piše Patria.
Podsjećamo, da je zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Đuro Knežević, nakon smjene osuđenog bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca zabranio snimanje akcija odnosno privođenja i uhićenja osumnjičenih osoba.
Praksa u vrijeme Zubca bila je drukčija. Ovaj čin Kneževića pozdravili su i mnogi pripadnici SIPA-e, a posebno jer su svjesni da se snimanje akcija dobrano koristilo za političke pritiske, i narušavanje ugleda pojedinih privođenih osoba.
Inače, u vrijeme Gorana Zubca i njegove strahovlade u SIPA-i, kako piše Patria, konstantno su objavljivani snimci uhićenja samo Bošnjaka i Hrvata, dok je uhićenje osumnjičenih Srba prolazilo bez medijske pompe, iako je uhićeno na desetine bivših pripadnika vojske Republike Srpske, koji su optuženi za najmonstruoznije zločine tijekom srpske agresije na BiH, i čija imena i izgled javnost zaslužuje znati.
Ali, sada je pitanje hoće li netko odgovarati za sve objavljene snimke, jer internetom kruže još uvijek snimci uhićenih Živka Budimira, Šemsudina Mehmedovića, Jerka Ivankovića Lijanovića, Kemala Čauševića i mnogih drugih, a čija su spektakularna uhićenja munjevitom brzinom objavljena.
– Za Agenciju nema dvojbe da su javni organi obvezni informirati javnost o svom radu pa i proaktivnim pristupom. Međutim, to mora biti izbalansirano između prava na informaciju i prava na zaštitu osobnih podataka i za to postoje standardi. Treba praviti razliku između javnog interesa i javnog interesiranja, jer se ne radi o jednoznačnim pojmovina. Ono što je predmet javnog interesiranja ne mora značiti i da je javni interes kao mjerljiva vrijednost. Naprotiv, nekada je javni interes suprotstavljen javnom interesiranju – navodi se u Izvješću Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, a o kojem piše Patria.
/Republikainfo.com/


