Democratization Policy Council (DPC), neprofitna organizacija sa sjedištima u Berlinu i Washingtonu, a koja je posvećena promicanju demokracije i liberalnim demokratskim vrijednosima te analizama i angažmanom nastoji skrenuti pozornost kreatorima politika, zakonodavcima i civilnom društvu na zadiranja u slobode unutar demokratskog okvira, iznio je analizu posljednjih političkih događanja u BiH. Točnije, političkim zbivanjima prije i nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo odluke kojima je deblokirao proces formiranja vlasti.
“Živopisna demonstracija prljavog političkog posla u kojeg je uvučeni Schmidt i Zapadnjaci”
“Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH (FBiH) izglasao je jučer novu vladu, nakon niza nametanja, visoki predstavnik Schmidt u četvrtak je osmislio kako bi im to omogućio. Ružne scene u Parlamentu i izvan njega, te načini (novac, prijetnje, ministarska mjesta) kojima se oba kluba zastupnika, (sada) vladajuća koalicija i oporba tijekom posljednjih mjeseci pokušali okupiti i spriječiti parlamentarnu većinu, živopisna su demonstracija prljavog političkog posla u koji su Schmidt i njegovi zapadnjački podupiratelji dopustili da budu uvučeni”, ozbiljna je kritika DPC-ove analize događanja oko formiranja vlasti u Federaciji BiH.
U analizi se podsjeća na Schmidtove izvorne odluke od 2. listopada 2022. godine kao i previranja koja su uslijedila.
“Još u listopadu BiH bila suočena s prijetnjom HDZ-a predsjednika Dragana Čovića o blokadom postizbornog formiranja vlade ukoliko se ne ispune stranački zahtjevi za daljnjom etnonacionalističkom transformacijom izbornog sustava – odnosno optimizacijom oligarhije. Ove su prijetnje proizašle iz neuspjelih pregovora vođenih od strane EU-a i SAD-a 2021.-2022. godine o “reformi izbornog zakona”, u kojima su zapadni pregovarači signalizirali djelomičnu otvorenost prema zahtjevima HDZ-a”, navodi se u analizi DPC-a.
32/ Re BiH, the German govt has effectively surrendered to the US, EC and EEAS, and Schmidt – a tragic continuation of former Chancellor Merkel’s BiH non-policy. Had Merkel been serious about BiH and the region, Schmidt never would have been nominated.
— Democratization Policy Council (@DPC_global) April 29, 2023
Popustilo se HDZ-u, Schmidt suspendirao Ustavom zajamčeno glasanje bošnjačkog potpredsjednika FBiH
Potom podsjećaju kako je u svojoj intervenciji Schmidt 2. listopada u izborni zakon BiH i Ustav FBiH “uklonio alate za blokadu HDZ-a” ali, kako navode, uz pod pritiskom SAD-a, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva i bez pristanka EU-a te tako popuštajući dijelom HDZ-ovim etnonacionalističkim zahtjevima.
“Ovo je dodatno ojačalo stranačku kontrolu nad hrvatskim biračkim tijelom i imenovanjem predsjednika(a) i Vlade FBiH. Međutim, Schmidt i njegovi pokretači nisu uspjeli postići svoj neposredni proklamirani cilj, jer, kao što je DPC upozorio, ‘u bh. oligarhijskom sustavu dijeljenja vlasti, nijedan institucionalni propis nema moć suprotstaviti se namjernom političkom opstrukcionizmu’. Nakon dva mjeseca neizvjesnosti visoki predstavnik Schmidt (27. travnja, 2023.) nametnuo je širok set amandmana na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH. Intervencija je gurnula glavnu bošnjačku stranku SDA, čiji je lider Bakir Izetbegović izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, uza zid. U isto vrijeme, ovaj potez je doživio bumenarng: nenamjerno dajući povod SDA-u za blokiranje imenovanja nove vlade HDZ-a i Trojke (Osmorke)”, smatraju analitičari DPC-a.
Međutim, ozbiljne kritike ove analize idu na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.
“U odluci od 27. travnja, Schmidt se pozabavio problemom koji je sam sebi izazvao, vezujući rješenje za koaliciju HDZ-Trojka, uklanjanjem blokade SDA i, prema Schmidtovoj intervenciji, zaobilaženjem deklariranih crvenih linija koalicijskih stranaka. HDZ, nakon dugoročnog osiguranja vlasti 2. listopada, izbjegao daljnje promjene Ustava FBiH, a Trojka je bila protiv ‘ad hoc’ promjena. Dakle, Schmidt je kombinirao jednokratni amandman za rješavanje pitanja formiranja vlade s dugotrajnom intervencijom u Ustav FBiH”, analiziraju komentatori DPC-a.
Nadalje navode kako je u svojoj jednokratnoj intervenciji, Schmidt suspendirao Ustavom zajamčeno glasanje bošnjačkog potpredsjednika FBiH, SDA-ovca Refika Lendu, o imenovanju Vlade, oslobodivši tako put za jučerašnje izglasavanje nove vladajuće koalicije. U svom trajnom ustavnom zahvatu u proceduru formiranja vlasti, od sljedećih izbora 2026. godine i nakon toga, kako stoji u analizi, Schmidt je ovlasti veta (potpredsjednika) FBiH vezao za 3/5 podršku u njihovom nacionalnom klubu u Domu naroda.
“Kažnjen pluralizam, HDZ-u se popustilo, a SDA-u otpor iako su ‘karakteristike’ iste”
Analitičari DPC-a ne štede kritike prema svim akterima, ali i imaju zanimljive zaključke. Među njima je i taj kako je kažnjena politička pluralnost.
“Ova je brojka jasno vezana uz izračun da će HDZ, sa svojim hegemonističkim položajem među hrvatskim biračkim tijelom koji je već dodatno ojačan prvobitnom intervencijom od 2. listopada, u budućnosti dostići taj prag, dok SDA, suočena s intenzvnijim naletom oporbenih stranaka različitih ‘ukusa’, možda neće. Utjecaj i optika dviju Schmidtovih intervencija neizbježno prenose ‘de facto’ prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristranost:
– Prvo, dok su on i njegovi zapadni podupiratelji reagirali na HDZ-ovu prijetnju blokadom popuštanjem, oni su na blokadu SDA reagirali političkim otporom, demonizirajući stranku zbog istih (etnonacionalističkih, korumpiranih) karakteristika koje dijeli s drugim vodećim etničkim strankama.
– Drugo, za razliku od dosadašnjeg postupanja OHR-a s blokadama formiranja vlasti od strane HDZ-a, u slučaju SDA reagirao je suspendiranjem prava veta predstavniku jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjacima) u entitetskom parlamentu.
– Treće, birači koji ne žive na većinskim hrvatskim (i srpskim) područjima ‘de facto’ su kažnjeni zbog većeg političkog pluralizma, odnosno slabije političke dominacije vodeće etničke stranke prisutne u tom dijelu BiH”.
Jačanje podjela i radikalizacija Bošnjaka
Stajališta analitičara DPC-a je kako će ovo potaknuti etnokratsku homogenizaciju, a time i opasnost od daljnje ‘de facto’, a možda i ‘de jure’, podjele.
“I kako DPC upozorava od svog osnutka, to se nikako ne može ostvariti bez znatnog nasilja. Na ovaj način Zapad riskira ne samo daljnje otuđivanje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH, već i jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma. To je već vidljivo – i bilo je predvidljivo i predviđeno”, zaključuje se, između ostaloga.
Kritike su posebno upućene prema visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu.
“Svojim nastupom od 2. listopada, visoki predstavnik i njegovi zapadni podupiratelji po prvi su put nakon rata snažno intervenirali u politički sustav i umiješali se u izgradnju koalicija bez da je ta politika utemeljena u BILO KOJEM programu demokratskih reformi, a kamoli bilo kakvom ozbiljnom strateškom razmišljanju o putu naprijed u trenutnom regionalnom i globalnom kontekstu. Očigledno je da žele smiriti situaciju. Zasad. Dajući prešutnu potporu visokom predstavniku, institucije EU su ironično djelovale protiv svoje dugotrajne dogme o “vlasništvu”, inzistirajući na tome kako BiH ne može napredovati na svom putu integracije u EU dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne ovlasti”, ocjenjuje se u analizi.
Podsjeća se kako je EU dala deklarativni napredak u procesu integracija u EU, od parafiranja SSP-a 2007. nadalje, u nadi da će to postati stvarnost u budućnosti i da ovoga puta, nakon što su državnu koaliciju već proglasili reformskom, žele proglasiti potencijalni budući napredak, legitimizirajući ‘post hoc’ dodjelu kandidatskog statusa BiH u prosincu 2022., unatoč tome što država nije ispunila reformske uvjete.
“Schmidt – tragičan je nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, nikada ne bi bio nominiran”
Zaključuju kako “bez Vlade FBiH ne može biti nikakvih tobožnjih znakova napretka, uključujući sastanke na visokoj razini između državne i entitetskih vlada i dužnosnika EU zakazane za sljedeći mjesec” te da “predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen to treba prije njezinog posjeta BiH 23. listopada”.
“Ni države članice EU ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost, posebice Njemačka. Berlina nema nigdje od 2. listopada, unatoč tome što je njemački visoki predstavnik djelovao protiv deklariranih političkih načela svoje vlade. Što se tiče BiH, njemačka vlada se zapravo predala SAD-u, EK-u i EEAS-u, a Schmidt – tragičan je nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, Schmidt nikada ne bi bio nominiran”, zaključuje se u analizi DPC-a.
(Republika/V.S.H.)