Ministar Šarović je za Sense servis potvrdio da je Njemačka spremna odobriti trogodišnji program sanacije štete koja bi mogla nastati u mljekarskoj i mesnoj industriji zbog primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
“Gospođa Merkel je pitala u kojem dijelu će se trpjeti štete te da se dadne kvalitetna informacija koji su to sektori, koliki će biti gubitci te da BiH dadne konkretan prijedlog Njemačkoj na trogodišnjoj razini kako bi se štete nadoknadile poljoprivrednicima koji bi iste i trpjeli. Merkel je zatražila konkretan prijedlog za podršku Njemačke i kazala da se dokument treba pripremiti i predstaviti u Parizu za nekoliko dana gdje bi načelni dogovor bio i konkretiziran”, potvrdio je Šarović.
No, jedan od otežavajućih okolnosti je i taj da za pripremu ovog dokumenta BiH imala samo nekoliko dana vremena, s obzirom da bi isti trebao biti predstavljen na summitu lidera zemalja Zapadnog Balkana u ponedjeljak, 4. srpnja, u Parizu, gdje bi se, eventualno, i potpisao takav sporazum između BiH i Njemačke.
Kako je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić već kazao, u Parizu će BiH kandidirati ukupno četiri projekta i to s područja infrastrukturnog povezivanja i budućoj ekonomskoj suradnji. Tri od njih su odobrena i uvrštena među deset projekata s područja Zapadnog Balkana.
Zašto Srpska neće SPP?
Vlada Republike Srpske stava je da je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH s Europskom unijom neprihvatljiva i štetna po interese RS-a.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da za Republiku Srpsku nije prihvatljiva predložena adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer bi nanijela nesagledive štete prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji i gubitke od 210 milijuna KM na godišnjoj razini.
“Računica nije dobra za Republiku Srpsku i BiH, nego je dobra za Hrvatsku koja bi svoje proizvode plasirala u BiH.
Konkretno, Rankica Marelj, predsjednica Uprave najvećeg prerađivača mlijeka u Republici Srpskoj i BiH, “Mlijekoprodukta” iz Kozarske Dubice koji posluje u sastavu tvrtke “Imlek” iz Beograda kaže da je SSP neprihvatljiv za poljoprivredne proizvođače i prerađivače iz RS-a, ali i BiH.
“To je zato jer zemljama iz Europske unije omogućuje uvoz robe u BiH bez carine, odnosno da prilikom uvoza plaćaju samo carinsko evidentiranje koje je jedan posto. S druge strane, ne bi postojao reciprocitet što je preduvjet za cjelokupno uništenje poljoprivredne i poljoprivredno-prerađivačke industrije u Republici Srpskoj i BiH”, smatra Marelj te tvrdi da, ukoliko bi bio prihvaćen SPP odnos uvoza i izvoza bio bi znatno negativniji za RS i BiH.
S druge strane, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović takav je stav ocijenio iracionalnim te drži da će, ukoliko se postigne sporazum o SPP-u, BiH imati zastoj na europskom putu, negativne ekonomske posljedice i štete za poljoprivredu, ali i da BiH neće moći povući sredstva iz IPA fondova.
Kancelarka Merkel spremna je pomoći klimavoj bh. poljoprivredi i mesnoj industriji u primjeni SPP-a, no hoće li ta pomoć biti njima i upućena veliko je pitanje kao i hoće li BiH do ponedjeljka imati brojke gubitaka, odnosno, konkretan zahtjev za financijskom pomoći? Sudeći po dosadašnjem, to je teško očekivati.
(V.S./Republikainfo.com)


