Četvrtak, 19. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

OPASNOSTI SOA o stanju sigurnosti u Hrvatskoj: Korupcija u javnoj upravi, četnički ekstremizam, iseljavanje i terorizam

27.06.2016
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 8 min.
0
SHARES
9
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Republika prenosi najzanimljivije dijelove izvješća:

Iako je stanje sigurnosti u RH u proteklom razdoblju bilo stabilno, događaji posljednjih mjeseci naznačuju sve složenije sigurnosne prilike u hrvatskom okruženju. Teroristički napadi u Europi, posebice u Francuskoj, Belgiji
i BiH, povećali su rizik terorizma i za RH, a naročito nakon otmice hrvatskog državljanina u Egiptu, kao i javnih poziva tzv. Islamske države (ISIL) svojim pristašama da na području jugoistočne Europe provode terorističke napade.

Odlazak u inozemstvo

Gospodarske teškoće i nezaposlenost utječu na odlazak hrvatskih građana na rad u inozemstvo, demografsko starenje stanovništva kao i na depopulaciju pojedinih područja što ima učinak i na razvojnu perspektivu RH.

Jača četnički ekstremizam kod mladih

Zbog  malobrojnosti i slabe organiziranosti, ekstremistička  cena u RH, s lijevih i desnih ideoloških polazišta, nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti. Plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti i posljedice ratnih trauma te neriješenih međunacionalnih odnosa.
Iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH zamijećeno je među mlađom populacijomm što posebno zabrinjava. Međutim, prijetnja od njega je ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u RH.

Obavještajni sustavi drugih država žele aktivno utjecati na unutarnje procese u RH

Obavještajni  interesi drugih država  prema  RH  usmjereni  su  na  prikupljanje  podataka  o sigurnosno – političkim prilikama u RH i na međusobna otvorena pitanja, kao i na podatke o RH u  kontekstu hrvatskog članstva u NATO
– u  i EU. Uz prikupljanje podataka, obavještajni sustavi drugih država nastoje aktivno utjecati na unutarnje procese u RH.

Korupcija i dalje izražena

Korupcija je i dalje izražen društveni problem koji dugoročno nagriza temelje hrvatske države, a gotovo svi oblici gospodarskog kriminala usko su povezani s korupcijom. RH se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute. Regionalne kriminalne skupine  povezuju  se s kriminalnim skupinama u RH.

Hrvatski  teritorij koriste  za  kriminalne aktivnosti te  regrutiranje  pojedinaca iz hrvatskog kriminalnog miljea.
Prepoznati su i pokušaji pranja novca stečenog organiziranim kriminalom.

Migracijski val poslužio i za prebacivanje terorista preko Hrvatske u Europu

Od rujna 2015. RH se našla na ruti migracijskog vala te je do kraja godine kroz RH prošlo više od 600.000 izbjeglica  i migranata. Iako je migracijski val kroz RH prošao bez većih sigurnosnih incidenata, potvrđeno je kako je poslužio i terorističkim organizacijama za prebacivanje svojih pripadnika u Europu.
U  globaliziranom  svijetu svaki poremećaj u opskrbi energentima utječe i na RH, iako je Hrvatska zbog vlastitih izvora plina sigurnija i manje osjetljiva na poremećaje u opskrbi od mnogih europskih država.

Terorizam

Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same RH niska, razina terorističke prijetnje se povećala za cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku. Proteklu godinu obilježili su teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji, od terorističkog napada na redakciju časopisa Charlie Hebdo 7. siječnja 2015., pariških terorističkih napada 13. studenoga 2015., do  napada  u  Bruxellesu  22. ožujka 2016., izravno povezanih sa širenjem terorizma s islamističkih polazišta.
U veljači 2015. u Danskoj je dvoje ljudi ubijeno u napadu vatrenim oružjem inspiriran terorističkim motivima. Tunis i  Turska su također pretrpjeli velike terorističke napade. U ljeto 2015. i RH je bila meta terorističkog čina jer je u Egiptu otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek.
Tijekom 2015. izvršeni su teroristički napadi i u BiH (napad na policijsku postaju u Zvorniku u travnju i napad na  pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenom).

Duga granica uz društvenu, prometnu, gospodarsku i drugu povezanost RH s BiH samo su neki od razloga pozornosti koju ovi napadi izazivaju u Hrvatskoj.
Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije poprimila šire razmjere, između ostalog, i zbog vrlo  dobrog ugleda, položaja i integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu.

Međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao  i  odlasci džihadista porijeklom  iz
tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL – a i dalje zabrinjavaju.
Od 2012. godine oko 900 osoba s područja jugoistočne Europe otišlo je na područje sukoba u  Siriji i Iraku. Radi se o osobama koje uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije  i  Albanije.
Većinom se radi o muškarcima koji odlaze u džihad, a u Siriji i Iraku najviše su se priključivali ISIL-u, ali i
Al Qaidinoj Al Nusra Fronti.

Među osobama koje su otišle na teritorij pod kontrolom ISIL-a ima i žena i djece.

Bilježi se i  povratak džihadista u matične države nakon ratnih iskustava. Iako u RH trenutno nema povratnika iz  Sirije i Iraka, povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utječući i na RH.
Na područje jugoistočnog su sjedstva RH vratilo se oko 300 džihadista.
Trenutno se na području pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je ranije živjela.
Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije
odselili iz RH ili nisu ni živjeli u RH.  Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a.

I kod državljana RH zabilježena je pojava da radikalizirane žene odlaze na područje tzv. Islamske države u pratnji supruga „džihadista“ ili tamo zasnivaju obitelji.
Pripadnici  ISIL-a u Siriji porijeklom iz država jugoistočne Europe aktivni su i u virtualnom prostoru. Imaju  vlastite web  stranice unutar  ISIL-ovog  medijskog  centra Al-Hayat.

Uvideo uratku ‘Čast je u džihadu’, poruka narodima Balkana pozvali su na terorističke napade, ubijanja i
na zbacivanje vlada država jugoistočne Europe.

Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suočena RH je i tranzit osoba, stranih državljana, za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo je posebno izraženo u  kontekstu  migracijskog vala  preko  RH.
Od početka migracijske krize postojale su indicije da bi se ona mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, što se potvrdilo kada je utvrđeno da su pojedini počinitelji terorističkog napada u Parizu iz studenoga 2015. godine
tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.

Nezaposlenosti i razočaranje može dovesti do ekstremizma

Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideoloških polazišta, imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje sigurnosne situacije u RH. Razlozi za to su njihova malobrojnost kao i slaba organiziranost.

Nezaposlenost, osobito mladih, uz nezadovoljstvo zbog osobnih životnih poteškoća mogu dovesti do rezignacije i razočaranja u pravni poredak što nosi i rizik pojave ekstremizma.

Ekstremizam u navijačkim skupinama

Pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina. Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled.
Glavni poticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina.  Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih događaja.

Neonacisti i ‘lijevi’ povezani s istomišljenicima u državama EU, ali su malobrojni

Na području  desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti  kontakte s istomišljenicima u državama EU.

Zbog malobrojnosti neonacističke scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je vrlo malen.
S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke  skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od
okupljanja i komunikacije s istomišljenicima.

Državljani Hrvatske u ukrajinskim postrojbama

Posljedice ratnih trauma i neriješenih međunacionalnih odnosa mogu biti plodno tlo za jačanje ekstremizma.
I dalje su aktivne organizacije  i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema
istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta.

Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano imeđu mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove.

I u 2015.  godini više hrvatskih državljana sudjelovalo je u ukrajinskom sukobu kao pripadnici ukrajinskih postrojbi.
Do početka 2016. godine je 19 državljana RH otputovalo u Ukrajinu s namjerom da se uključe u oružane sukobe. Početkom 2016. godine u Ukrajini se nalazilo još njih pet.

Korupcija u javnoj upravi

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim tvrtkama jedan je od najznačajnijih
izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije.
Korupcija smanjuje investicijski potencijal u RH, a odražava se i na međunarodni ugled RH i aktivnosti hrvatskih tvrtki
na međunarodnom tržištu.
Korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima,
potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju.
Najčešći oblici korupcije u RH vezani su uz provedbe javnih natječaja za odabir najpovoljnijeg ponuđača, javne nabave, sklapanja poslova neposrednom pogodbom te prilikom izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti.

Posebno  zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese donošenja odluka.

Procesi javne nabave su, zbog velikih financijskih iznosa i važnosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokušaje da se netransparentnostima, malverzacijama i nezakonitostima nezakonito „izvlači“ novac na štetu državnog proračuna.

Organizirani kriminal – povećana potražnja za oružjem

Na prijetnju organiziranog kriminala uvelike utječe hrvatski prometni, gospodarski i geografski položaj. RH nalazi
se na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rutena kojoj su organizirane kriminalne skupine razvile snažnu
prekograničnu suradnju.
Na  trendove  organiziranog kriminala utječu i teška gospodarska situacija, sigurnosno nedovoljno konsolidirane države jugo istočne Europe te pritisak na tzv. balkansku rutu u kontekstu brojnih kriznih žarišta na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.
Nastavljena je pojava korištenja hrvatskog teritorija kao utočišta pripadnicima regionalnog organiziranog  kriminala,  bilo da je riječ o skrivanju od suprotstavljenih kriminalnih skupina ili izbjegavanju kaznenog progona u domicilnim  državama, odnosno planiranju daljnjih kriminalnih radnji. Tom prilikom koriste logističku pomoć osoba iz hrvatskog kriminalnog miljea.

Takva će situacija i dalje biti prijetnja stanju sigurnosti u Hrvatskoj, zbog opasnosti od širenja kriminalnih obračuna i sukoba izvan teritorija njihovih matičnih država. Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz država okruženja ogledaju se i u pokušajima financijskih ulaganja na području RH s ciljem prikrivanja izvora nezakonito stečenog novca. 
Potvrđeno je i sudjelovanje osoba iz RH i okruženja u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Europi,   odnosno njihova dobra pozicioniranost među južnoameričkim kriminalnim skupinama. Nestabilna sigurnosna situacija na području Bliskog istoka i Afrike, ali i Ukrajine, uzrokuje povećanu potražnju oružja i vojne opreme ilegalnim kanalima, što su prepoznali pripadnici kriminalnog miljea kao profitabilnu aktivnost.

Demografski izazovi

Iako  veza  između demografije i nacionalne sigurnosti nije uvijek pravocrtna i jasna, dinamika određenih demografskih kategorija, samostalno ili u sinergiji s drugim faktorima, utječe na sigurnosno-političke  procese.

Radi   tog   utjecaja, SOA je analitički obradila povezanost demografskih kretanja i nacionalne sigurnosti.
Suvremena  obilježja  stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno negativnu demografsku strukturu i trendove   demografskih procesa čiji nastavak će se odraziti na društveno-gospodarski razvoj RH i u dugoročnom razdoblju.
Nastavak postojećih demografskih trendova (vrlo nizak fertilitet, depopulacija, negativan saldo migracija, poremećaj  dobne strukture stanovništva) značajno će povećavati izazove s kojima se suočava hrvatsko društvo.
Migracijski procesi prema EU dodatno će utjecati na demografsku dinamiku hrvatskog i europskog društva.
U 2014. godini, u EU je živjelo 19,6 milijuna ljudi koji nisu državljani članica EU-a, dok je 33,5 milijuna ljudi koji žive u EU rođeno izvan EU. Također, 14,3 milijuna državljana članica EU živi izvan svoje matične države.

 

 

/Republikainfo.com/

Povezani postovi

Analiza CNN-a: Oslabljeni Trump sastaje se s neprijateljima kojima zamjenjuje prijatelje – Rusija i Kina nisu američki prijatelji – Zašto američki predsjednik misli da jesu?
Aktualno

Analiza CNN-a: Oslabljeni Trump sastaje se s neprijateljima kojima zamjenjuje prijatelje – Rusija i Kina nisu američki prijatelji – Zašto američki predsjednik misli da jesu?

18.11.2026
Sjeverna Koreja ima vrhunsku vojsku hakera – ukrali su 6,3 milijarde dolara u kriptovalutama
Aktualno

Sjeverna Koreja ima vrhunsku vojsku hakera – ukrali su 6,3 milijarde dolara u kriptovalutama

18.11.2026
Vukovar: ‘Hrabrost, žrtva, sloboda’
Aktualno

Vukovar: ‘Hrabrost, žrtva, sloboda’

18.11.2026
Sljedeći post

RS odbila adaptaciju SSP-a

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.