„Eto dogodilo se i to. Britanija napušta EU nakon 43 godine. Zanimljivo je primijetiti da je ovo drugi slučaj u povijesti EU izlaska, naime 1985. Grenland je napustio Uniju. No posljedica izlaska Britanje iz EU biti će neusporedivo dramatična kako po samu Britaniju, tako i po EU i svijet u cjelini, jer se radi o jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta i jednom od svjetskih financijskih središta moći“ kaže za BUKU ekonomista Damir Miljević
Ono što je već sada sigurno je da Europa ulazi u dugotrajno razdoblje političke i ekonomske nestabilnosti, što s obzirom na trenutačnu ekonomsku stagnaciju u EU i problem sa izbjeglicama samo vodi daljem kompliciranju i onako već dovoljno komplicirane situacije i zaostajanju Europe za ostalima.
„Posljedice u Britaniji će isto tako biti vrlo teške i ogledaju se u prvom redu u neizvjesnosti koja stoji pred njihovim građanima u pogledu ekonomske i političke budućnosti. Prije svega, s obzirom na vrlo tijesnu pobjedu pristalica Brexita, Britanija je od jutros duboko podijeljeno društvo, a s obzirom na rezultate referenduma u Škotskoj i Sj. Irskoj, koji su mahom glasali za ostanak u EU, postavlja se pitanje i budućnosti opstanka Velike Britanije u sadašnjem obliku“ kaže naš sagovornik.
Bilo kako bilo, s obzirom da je Kameron jutros suštinski podnio ostavku i da će Britanija dobiti novu vladu u listopadu, slijedi razdoblje velike neizvjesnosti u kojem se za Britance otvara jako mnogo unutarnjih pitanja.
„Paralelno sa tim počinje proces razdruživanja sa EU koji će trajati najmanje dvije godine, u skladu sa pravilima EU, a mogao bi protegnuti i na pet do 7 godina. Bilo kako bilo, trenutačno je nemoguće predvidjeti sve ekonomske posljedice Brexita, osim što je već sada jasno da neće biti pozitivne ni za Britaniju niti za EU. Financijska tržišta su već reagirala i vrijednost funte je u odnosu na euro pala za gotovo 10%, a u odnosu na dolar na najnižu razinu od 1985. godine. I euro je izgubio vrijednost u odnosu na druge značajne svjetske valute“, ističe Miljević.
Svakako da se sada postavlja i pitanje kakav će Brexit imati uticaj na situaciju u Bosni i Hercegovini.
„Promatrano čisto ekonomski i kratkoročno gotovo nikakav. Slabljenjem eura doći će i do slabljenja konvertibilne marke zbog njezine direktne vezanosti za euro, što bi moglo pogodovati izvoznicima u zemlje izvan EU zone, ali s obzirom na slabu konkurentnost našeg gospodarstva tu se ne mogu očekivati spektularni pomaci“, kaže za BUKU analitičar Damir Miljević
S druge strane, s obzirom na sve što će se događati u samoj EU, za pretpostaviti je da će članice u narednom razdoblju preferirati neki oblik protežiranja domaćih proizvođača i proizvoda tako da se može očekivati sve teža situacija u pogledu izvoza BiH proizvoda na tržište EU.
„Uz sve ovo za BiH se otvara pitanje i mogućeg smanjenja doznaka naših građana iz inozemstva, te pitanje zapošljavanja građana BiH u EU, s obzirom da su doznake i odlazak na rad u zemlje EU bili glavni odušci za očajnu socijalno ekonomsku situaciju u zemlji“, ističe on.
I bez Brexita većini ekonomsta je bilo jasno da od provođenja tzv. reformske agende i strukturnih reformi u BiH nema ništa, a sada je već to potpuno izvjesno s obzirom na političke blokade u zemlji i činjenicu da će se nakon Brexita glavni inicijatori Agende Britanija i Njemačka okrenuti sebi svojim problemima kao i EU sebi.
„Na ovaj način će građani BiH biti prepušteni na milost i nemilost isključivo domaćim političkim elitama koje su u prethodnih dvadeset godina već nebrojeno puta dokazale da ih život vlastitih građana uopće ne zanima“, kaže Miljević.
On dodaje da će proces europskih integracija za sve zemlje koje imaju aspiracije da se pridruže EU objektivno će biti zaustavljen u naredne najmanje tri godine, što pred ove zemlje, a naročito zemlje regije postavlja, ozbiljan zadatak da odrede nove nacionalne, političke i ekonomske prioritete i probaju redefinirati svoje vanjske, unutarnje i ekonomske strategije.
Zadatak je, ističe Miljević, težak i kompleksan i za daleko ozbiljnije zemlje nego što je to BiH a za BiH gotovo neostvariv s obzirom da zemlja nikakvih zajedničkih strategija i prioriteta i nema, osim deklarativno.
„Sve ovo govori da su pred nama, nažalost još teža ekonomska, socijalna i politička vremena. Nadu jedino budi činjenica da će, kad za apatične i autistične građane BiH situacija postane neizdrživa, nešto morati da se dogodi. Dobro ili loše vidjeti ćemo vrlo brzo u naredne dvije do tri godine“ zaključuje Damir Miljević. (Izvor: Buka)


