Centar za sigurnosne studije (CSS) BiH predstavio je rezultate istraživanja koje je proveo o temi ‘Sigurnost žena u lokalnim zajednicama’, a koje se usredotočilo na faktore koji utječu na sigurnost žena u lokalnim zajednicama u BiH i njihovu percepciju policijskih službenika i druga sigurnosnim pitanja.
Podaci, prikupljeni na reprezentativnom uzorku u okviru ankete u kojoj je sudjelovalo 206 žena iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, ukazuju da žene imaju pozitivnije mišljenje o policijskim službenicama koje sreću na ulici, nego o policijskim službenicima.
Na prezentaciji su sudjelovali predsjednik CSS-a Denis Hadžović, zastupnica u Parlamentu FBiH i predsjednica Povjerenstva Zastupničkog doma Parlamenta FBiH za jednakopravnost spolova Alma Kratina, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Povjerenstva za sigurnost Dragan Mioković, te direktorica Agencije BiHza ravnopravnost spolova pri Ministarstvu BiH za ljudska prava i izbjeglice Samra Filipović-Hadžiabdić.
Gdje se žene osjećaju sigurnije
Oni su naglasili da je jedan od važnih elemenata sigurnosti upravo sigurnost u lokalnoj zajednici, a rezultati istraživanja s tim u svezi pokazuju da se žene osjećaju nesigurnije u Sarajevu u svojim lokalnim zajednicama nego što je to slučaj u Banja Luci i u Mostaru.
Rezultati pokazuju da oko 71% žena nije prijavilo uznemiravanje koje je doživjelo, njih 65% je doživjelo neprikladne komentare i dobacivanje, njih blizu 25% doživjelo je praćenje, dok je 11% žena žrtva fizičkog nasilja.
Istraživačica CSS-a Lajla Leko je pojasnila da su nastojali istražiti kakvo je stanje, ispitati sigurnosne elemente iz perspektive žena u lokalnim zajednicama, prenosi Dnevni list.
-Cilj je bio vidjeti kakva je percepcija žena o osjećaju sigurnosti, faktorima koji pozitivno ili negativno utječu na njihovu sigurnost te što savjetuju kako bi ju se moglo unaprijediti, njihovo povjerenje u policiju i mišljenje o policijskim službenicima ili policajkama, dodala je Leko. Navela je kako je cilj projekta senzibilizirati društvo, a osobito predstavnike sektora sigurnosti, zakonodavne i izvršne vlasti, na percepciju sigurnosti iz pozicije žene.
To bi, zaključila je Leko, doprinijelo većoj vidljivosti i uvođenju rodne perspektive u sigurnost, posebno kada je u pitanju izrada politike i proces njene realizacije. S tim u svezi, Mioković je podsjetio na Rezoluciju ‘Žene, mir, sigurnost’, Vijeća sigurnosti UN-a iz 2000. godine, te na Strategiju iz 2010. godine.
-Upravo je kroz Rezuliciju i Strategiju artikulirana činjenica da percepcija sigurnosti žena nije ista kao kod muškaraca. Stoga je apsolutno potrebno prisustvo žena u sprječavanju i kontroliranju sigurnosne krize, naveo je Mioković, koji je i sudjelovao u radu Strategije 2010. godine.
Potrebne mjere
Zato je preduvjet, ukazao je, povesti puno više računa o gender komponenti. Proces se odvija u pozitivnom smjeru, jer, kako je rekao, prisustvo žena u policiji u FBiH je 2010. godine iznosilo 6 – 7 posto, dok je ono danas dvostruko više te se kreće između 12 i 13 posto.
Jedna od preporuka skupa je i nužnost adekvatnijeg izvješćivanja javnosti o radu policije, kao i veća zastupljenost žena u policiji, posebice policajki. Nužnim je ocijenjeno i prisutnost službenika koji rade u neposrednom kontaktu s građanima jer pridonose osjećaju sigurnosti.
Također, jedna od preporuka je i dodatna edukacija za sve predstavnike institucija i civilnog društva, kroz odgoj i formalno obrazovanje, s tim da obrazovanje treba usmjeriti prema radu na prevenciji nasilja, promicanju poštivanja ljudskih prava, pružanje podrške i razumijevanje ženama, ali i drugima koji su doživjeli bilo kakav oblik uznemiravanja.
Preporučani su i pojačano prisustvo policije na ulicama, poboljšanje lokalnog rada policije u zajednici kroz češće ophodnje, posebno u područja s većim brojem napada, kao i unapređenje videonadzora na javnim mjestima i naseljenim mjestima s ciljem smanjenja stope kriminala i poboljšanja osjećaja za sigurnost, ne samo žena, već cijele lokalne zajednice.
Ocijenjeno je nužnim donijeti strože zakone u pogledu sankcija i kazni za sve oblike uznemiravanje i napad s ciljem smanjenja njihove prisutnosti.
/Desk/