Bosna i Hercegovina sada ima status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji (EU). Međutim, ono što je činjenica jest da tu kandidaturu i značajan dan koji je BiH zabilježila u svojoj novijoj povijesti, nije dobila zaslugom bh političara, ispuljenjem uvjeta i preporuka oko potrebnih reformi već, jednostavno, zbog vrlo osjetljivih geopolitičkih neprilika.
Stoga, bh političari, posebice oni koji su dijelili vlast posljednjih godina, najmanje su pozvani komentirati kandidacijski status BiH.
Europski zaokret nakon ruske agresije
Na posljednjem ovogodišnjem sastanku u Bruxellesu, Europsko vijeće jednoglasno potvrdilo je preporuku Vijeća općih poslova EU-a da se za Bosnu i Hercegovinu odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Europski zaokret nakon prevladavanja stavova o “zahlađenju u proširenju”, uslijedio je nakon ruske agresije na Ukrajinu te sve ozbiljnijih prijetnji ruskim utjecajem na regiju zapadnog Balkana, ali i stalnog inzistiranja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu na temi o BiH.
No, velike zasluge su i na Sloveniji, bivšem predsjedniku Borutu Pahoru, kao i premijeru Robertu Golobu. BiH nije ispunila u potpunosti niti jedan od 14 uvjeta, kao ni naknadno “suženih” 8, koji je pred nju postavila EU. Pred BiH je sada ubrzano ispunjenje uvjeta te otvaranje pregovora, a sudeći prema dosadašnjoj dinamici, čeka nas dug put.
No, mnogi domaći i svjetski komentatori suglasni su da je Europsko vijeće donijelo isključivo geopolitičku odluku za koju bh političari koji u rukama imaju poluge odlučivanja – nisu zaslužni.
Njemački političari: Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine doprinio kandidacijskom statusu
Da je glavni razlog dodjeljivanja BiH statusa kandidatkinje za članstvo u EU-u zabrinjavajuća geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu, naglašavaju i njemački političari.
U odgovorima na pitanje DW njemački političari to bez iznimke pozitivno ocjenjuju, naglašavajući kako je to „vrlo pozitivan signal za ljude u BiH”, korak koji je „već odavno trebalo učiniti” i koji su „i ljudi u BiH i oni u dijaspori zaslužili” jer oni „žele pristup njihove zemlje u EU i dijele naše vrijednosti poput demokracije, mira i slobode govora”, a to pokazuje i velik broj „mladih ljudi koji svake godine napuštaju zemlju i odlazi u EU jer tu vide svoju budućnost”, prenosi Dnevni list.
No, pritom ne prevladavaju iluzije o tome da je dodjeljivanje kandidacijskog statusa rezultat nekog značajnog napretka u institucionalnom ili demokratskom razvoju u BiH. Kao razlog za tu odluku njemački političari u prvom redu vide geopolitičku dimenziju i zabrinutost za stabilnost i sigurnost u Europi.
-Ruski agresorski rat protiv Ukrajine, koji krši međunarodno pravo, pokrenuo je novu dinamiku u susjedstvu i politici proširenja Europske unije koje ne bi bilo ovim tempom da nije bilo rata. Status kandidata za Bosnu i Hercegovinu je nedvojbeno dio ove dinamike, kaže za DW Thomas Hacker, izvjestitelj zastupničkog kluba liberala (FDP) u njemačkom Bundestagu za zemlje Zapadnog Balkana. I dodaje: „Nove međunarodne i geopolitičke realnosti su doprinijele dodjeli kandidacijskog statusa”.
-Sigurnosna situacija u regiji i dalje je napeta. Prije svega napetosti na sjeveru Kosova naglašavaju potrebu za prisutnošću međunarodne zajednice na terenu, smatra liberal Thomas Hacker.
Po njegovom mišljenju krivca za to treba tražiti prije svega u Beogradu: „Ako Srbija nastavi svoju destruktivnu i agresivnu retoriku, morat će se preispitati odnosi EU-a i Srbije. Srbija i Kosovo moraju raditi na rješenju međusobnog priznanja u okviru dijaloga koji vodi EU. To je jedini način da se osigura budućnost obiju država u EU i omogući mirna perspektiva.”
Istovremeno, naglašavaju naši sugovornici, dodjeljivanje kandidacijskog statusa bi moglo predstavljati značajan poticaj za daljnji razvoj demokracije i pravne države u Bosni i Hercegovini.
-Političko vodstvo zemlje sada bi trebalo iskoristiti ovu odluku za brzu provedbu potrebnih reformi. Status kandidata trebao bi biti razlog za još veće napore, smatra njemački liberal Thomas Hacker.
Baussener: Zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju?
Dr. Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za demokratizaciju (Democratizacion Policy Council – DPC) za Glas Amerike (Voice of America -VOA), odgovarajući je li odluka da BiH dobije kandidacijski status donesena zbog aktualne geopolitičke situacije ili navodnim napretkom te što se s promjenom statusa zaista mijenja, kazao je kako smatra da ova odluka “nije bila motivirana dinamikom napretka”.
-Vjerujem da je i sama EU morala objasniti da ovo nije nagrada za uspjeh političara, nego za narod. Međutim, to jest nagrada za političare – ovdje se zloupotrebljava jedan opravdan osjećaj očaja kod prosječnih građana, koji vape za bilo čim što izgleda kao korak naprijed. Vidjeli smo ovo i ranije, gdje se deklarativno spominje napredak, a zapravo dolazi do regresije. A zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju?, komentira jedan od čelnih ljudi DPC-a za VOA.
Poznato je da će kandidacijski status donijeti i nove fondove te VOA, pozivajući se na neovisne procjene, postavlja pitanje: Ako je 70% međunarodne pomoći od završetka rata u BiH pronevjereno, kako se može osigurati odgovornije i transparentnije trošenje europskih razvojnih fondova s istim političkim establišmentom?
-Izuzev ako se ne uvedu posebne mjere, nema indikacija da će se ovim fondovima raspolagati išta odgovornije nego u prethodnim infuzijama novca. Fundamentalna stvar je ovdje da međunarodni akteri kupuju, iznajmljuju na određeno vrijeme, socijalni mir. I ono što oni zaista žele je pacifikacija i zapravo legitimiziraju trenutnu vlast, umjesto da promijene sustav koji podržava korupciju. Smatramo da ovo samo produbljuje krizu, kao što je to činila promjena Izbornog zakona – samo dalje pospješuje ovu oligarhijsku neodgovornu politiku u kojoj se novac posuđuje u ime naroda, a narod nije korisnik tih fondova, smatra dr. Bassuener.
Zaključuje da, na ovaj način, neće doći do ikakvih promjena jer nema nikakvih posljedica za flagrantnu korupciju. S druge strane, u vrijeme dok su bile kandidati za članstvo u EU, zemlje kao što su Hrvatska i Rumunjska, zaista su morale pokazati konkretne rezultate borbe protiv korupcije te je jedan broj visoko korumpiranih političara doista i završio u zatvoru.
Odgovarajući može li se takvo nešto dogoditi i u BiH, Baussuener je kazao: “To bi moralo značiti da pravosuđe, koje je podređeno političkim interesima, mora pokazati odlučnost i moć. Nemam povjerenja u to da ćemo vidjeti tu čistku, barem ne za one koji povlače poteze. Povrh toga, ovo je jedan sustavni problem, kao što kažemo ‘pucanje u lavor pun riba’, dakle lako. Ako vam je korupcija cilj i u tom pravcu pucate, ne možete promašiti jer ovaj sustav je dizajniran da omogućava korupciju”.
On smatra da cijeli sustav, odnosno Daytonski sporazum, treba reformu i izaći iz ekskluzivno etničkih okvira te ističe da se europska i euroatlantska budućnost neće dogoditi u ovom konceptu, ali i da koncept građanskog uređenja također treba redefinirati.
/Desk/