Kad nestane struje, što se često događa, stan u visokoj zgradi s pogledom na ratom razorenu ukrajinsku prijestolnicu, djeluje kao smrtonosna zamka. Nema svjetla, nema vode, nema načina da se skuha hrana. I nema lifta kojim bi se pobjeglo s 21. kata u slučaju da udari ruski projektil. A čak i kada se struja i vrati, to nikada ne potraje dugo, govori u ispovijesti za Associated Press Anastasia Piroženko, prenosi Jutarnji list.
– Ruski udari guraju Ukrajinu u kameno doba – govori Anastasia. Njezin neboder od 26 katova nedavno je, tijekom cijelog dana, imao struju samo na pola sata.
– Naša je zgrada najviša u tom području i odlična je meta za ruske projektile, pa smo iz stana otišli kod roditelja. Pripremamo se za najgoru zimu u životu – rekla je 25-godišnjakinja.
Situacija u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, te drugim većim gradovima drastično se pogoršala nakon najvećeg ruskog raketnog napada na elektroeneretsku mrežu koji se dogodio u utorak. Ukrajinski državni mrežni operater Ukrenergo objavio je da zbog oštećenja na najmanje 15 velikih energetskih čvorišta diljem zemlje, 40 posto Ukrajinaca ima poteškoće s opskrbom struje. Upozorili su i da bi nestanci struje mogli trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, te da su “otpornost i hrabrost ono što im treba ove zime”.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko također je naglasio da trebaju biti spremni zbog potencijalnog nestanka struje:
– To je najgori mogući scenarij. Ne volim govoriti o tome, ali moram biti spreman ako ne budemo imali struje, vode, grijanja, usluga i komunikacije – rekao je Kličko za AP u petak.
Ukrenergo je u priopćenju naveo kako tisuće kilometara ključnih vodova visokog napona ne rade što utječe na cijelu zemlju. Objavili su i sliku trafostanice koju je uništio ruski projektil, zbog čega je oko 400.000 ljudi ostalo bez struje. U priopćenju su naveli kako sada postoje deseci takvih trafostanica, te da se ta oprema ne može brzo zamijeniti.
Predsjednik Volodimir Zelenski u svom je noćnom obraćanju kazao kako je više od 10 milijuna Ukrajinaca ostalo bez struje nakon raketiranja prošlog tjedna, ali da se situacija u nekim područjima od nedjelje poboljšala.
Naglo zahlađenje i prvi snijeg bitno su zakomplicirali situaciju u Kijevu gdje temperature u zimskim mjesecima često padaju ispod nule. Građani zbog hladnoće uključuju grijalice, što drastično povećava opterećenje mreže i produljuje nestanke struje. Zbog pada temperatura, vlasti u Kijevu najavile su postavljanje javnih mjesta grijanja.
U gradu od 3 milijuna ljudi određeno je 528 takvih mjesta. Tu će se stanovnici moći ugrijati, popiti čaj, napuniti mobitele i dobiti svu potrebnu pomoć. Toplinska mjesta bit će opremljena autonomnim izvorima energije, kao i posebnim kotlovnicama.
Gradonačelnik Kličko, govoreći o mjerama koje su poduzete, kako bi se s padom temperatura, pripremili za nestanke energije, kazao je da su pripremili električne generatore koje su tražili i dobili od svojih partnera. Dodao je da imaju rezervu dizela, puno toplih stvari, te lijekove.
Mnogi stanovnici Kijeva počeli su u dizalima ostavljati kutije s hranom i baterijske svjetiljke u slučaju da netko zaglavi u nekom od njih na duže vrijeme. Zbog nestašice struje došlo je do poremećaja u javnom prijevozu, ne rade brojne male trgovine, a neke zdravstvene ustanove rade s ograničenim kapacitetom.
Stomatolog Viktor Turakevič ispričao je da je bio prisiljen odgoditi termine svojih pacijenata “na neodređeno vrijeme” jer njegova klinika u Kijevu ne može funkcionirati bez struje ni tijekom dana, a generator će stići tek za nekoliko tjedana.
– Ne možemo primiti pacijente čak ni s akutnom zuboboljom, ljudi moraju patiti i dugo čekati, ali svjetlo se pali samo nekoliko sati dnevno – komentirao je Turakevich. Dodao je kako su cijene generatora skočile u nebo, ali da ih čak ni s novcem nije lako nabaviti.
Većina bolnica u Kijevu već je dobila generatore pa tamo nema prekida struje. Oleksandrivska bolnica, najveća i najstarija bolnica u središtu Kijeva, izvijestila je da nije otkazala operacije jer je bolnica dobila električne generatore iz Francuske. Generatori su isporučeni i obrazovnim ustanovama i socijalnim službama.
“Takvi su objekti za nas prioritet, a većina ih je opremljena autonomnim izvorima energije”, rekao je u petak čelnik Ukrenerga Volodimir Kudricki. No, mnoge škole u Kijevu imale su značajnih problema – nedostatak električne energije značio je prekid interneta što učenje na daljinu čini gotovo nemogućim.
Osmogodišnji Jaroslav prestao je pohađati svoju školu u okrugu Vinogradar u Kijevu nakon raketnog napada koji je raznio sve prozore škole i oštetio tamošnje sklonište.
– Većina djece učila je na daljinu, ali sada to više nije moguće – rekla je u telefonskom razgovoru Jaroslavova majka Olena, koja je iz sigurnosnih razloga tražila da joj se ne navede prezime.
– Pokušavamo zaštititi djecu od ratnih strahota, ali hladnoća i nedostatak struje u tome nas uvelike koče – rekla je.
Analitičari tvrde kako ruski raketni napadi na energetsku infrastrukturu ne utječu na uspješno napredovanje ukrajinske vojske na jugu i općenito na stanje na bojištu.
– Rusi ne mogu pobijediti na bojnom polju i stoga koriste hladnoću i tamu kao oružje protiv civilnog stanovništva, pokušavajući posijati paniku, depresiju i demoralizirati Ukrajince – komentirao je za AP VolodImIr Fesenko, analitičar iz think tanka Penta Center u Kijevu.
– Ruski predsjednik Vladimir Putin trpi vojne poraze i prijeko mu je potrebna vojna pauza, zbog čega Zelenskog tjera na pregovore na takav način – rekao je.
Analitičar vjeruje da Kremlj također pokušava izvršiti pritisak na potporu Zapada Ukrajini, s obzirom na to da će EU i SAD biti prisiljeni proširiti pakete pomoći Kijevu koji se smrzava usred rastućih domaćih problema.
– Putin pokušava cijenu potpore Ukrajini učiniti previsokom — to se odnosi i na novac i na mogući novi val izbjeglica u Europu iz zemlje koja se smrzava – rekao je Fesenko.
PIroženko se, nakon što je napustila svoj stan u neboderu, preselila s majkom u mali stan u Kijevu, u kojem sada živi petero ljudi. Obitelj ima drvenu kuću u selu blizu Kijeva i već su pripremili drva za ogrjev u slučaju prisilne evakuacije.
– Razumijemo da zima može biti duga, hladna i mračna, ali spremni smo izdržati – rekla je Piroženko i dodala: “Spremni smo živjeti bez svjetla, ali ne s Rusima”, prenosi Jutarnji list.
/Desk/