U Ukrajini se vode silovite borbe u Doneckoj regiji, osobito oko gradova Bahmuta, Soledara i Avdiivke. Ruske snage jučer su, prema tvrdnjama ukrajinske vojske, napale više ciljeva u Harkivskoj, Zaporiškoj i Hersonskoj regiji. Kijev je objavio i da su Rusi dosad izveli napade s ukupno 400 iranskih dronova te da su većinu srušili.
Rusija će povući vojsku iz ključnog ukrajinskog grada Hersona, jedinog regionalnog središta koje je zauzela od početka invazije. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.
Ofenziva za oslobađanje Hersona
Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači. Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.
Objava ruskog ministra predstavljala bi jedno od najznačajnijih ruskih povlačenja i potencijalnu prekretnicu u ratu koji traje već gotovo devet mjeseci. Ruski general Sergej Surovikin rekao je u izjavi za rusku televiziju da više nije moguće opskrbljivati Herson. Dodao je da je predložio uspostavljanje obrambenih linija na istočnoj obali rijeke Dnjepar.
Ruska odluka uslijedila je nakon tjedana ukrajinskog napredovanja prema gradu i nastojanja Rusije da evakuira više od 100.000 stanovnika Hersona. “Spasit ćemo živote naših vojnika i borbenu sposobnost naših jedinica. Držati ih na desnoj (zapadnoj) obali je uzaludno. Neki od njih mogu se koristiti na drugim frontama”, rekao je Surovikin, prenose agencije.
Velika Britanija povećava pomoć Ukrajini
Velika Britanija povećat će pomoć ukrajinskim vojnicima tijekom zime s obzirom na to da predstoji ključna bitka za Herson i pristižu mobilizirani ruski vojnici, rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace.
Wallace se pridružio glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu na obuci ukrajinskih vojnika u jugoistočnom engleskom gradu Lyddu, pošto je Britanija objavila da je poslala Ukrajini još 12.000 vreća za spavanje za jako hladno vrijeme, prenosi HINA.
Stoltenberg, koji je rekao da će i saveznici NATO-a pružati pomoć ukrajinskim postrojbama tijekom zimskih mjeseci, sastat će se kasnije tijekom dana u Londonu s premijerom Rishijem Sunakom s kojim će razgovarati o budućnosti Sjevernoatlantskog saveza.
Stoltenberg je prvi strani čelnik koji će se sastati sa Sunakom u Ulici Downing. Sastanak će se održati u trenutku kada se Britanija priprema revidirati svoje obrambene prioritete, a vlada razmatra rezanje potrošnje.
Sunak je rekao da će Britanija ostati jedan od temelja NATO-a, ali i da Savez mora evoluirati kako se mijenjaju izazovi.
Britanska vlada iznijet će 17. studenoga prijedlog proračuna koji će obuhvaćati smanjenja potrošnje i povećanja poreza, što će dovesti u pitanje cilj potrošnje 3 posto BDP-a na obranu do 2030.
EK predložila novi paket makroekonomske pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi eura povoljnih zajmova za sljedeću 2023. godinu
Europska komisija je u srijedu predložila novi paket makroekonomske pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi eura povoljnih zajmova za sljedeću 2023. godinu, prenosi HINA.
Komisija bi ta sredstva trebala osigurati zaduživanjem na financijskim tržištima. Pomoć će biti u obliku vrlo povoljnih zajmova, Komisija će subvencionirati kamate, rok dospijeća je do 35 godina, a glavnica bi se otplaćivala tek nakon 2033. godine.
Komisija bi isplaćivala Ukrajini svaki mjesec sljedeće godine po 1,5 milijardi eura. Zauzvrat, Ukrajina se treba obvezati da će poštovati vladavinu prava i demokratske institucije.
Ti iznosi trebali bi pokriti dobar dio kratkoročnih potreba za financiranjem Ukrajine, koje tamošnje vlasti i Međunarodni monetarni fond procjenjuju na 3 do 4 milijarde eura mjesečno.
Komisija je do sada isplatila 4,2 milijarde eura makroekonomske pomoći Ukrajini, a do kraja ovoga mjeseca isplatit će još 2,5 milijarde eura.
Zahvaljujući predloženoj pomoći od 18 milijardi eura, koje još trebaju podržati Vijeće i Europski parlament, Ukrajina će moći isplaćivati plaće i mirovine, osigurati funkcioniranje osnovnih javnih usluga, škola, bolnica i smještaj za prognane osobe. Također će pomoći u održanju makroekonomske stabilnosti, u obnovi kritične infrastrukture koja je razorena u ruskoj agresiji, poput energetske infrastrukture, vodovoda, prometnih mreža, navodi Komisija.
/Desk/