Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene tri vjetroelektrane – dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara.
U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen nijedan vjetropark, ali kako su Feni potvrdili iz Elektroprivrede Republike Srpske, u tijeku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići, piše agencija FENA.
EP HZ HB razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije
Elektroprivreda HZ HB trenutno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je puštena u pogon u ožujku 2018. godine.
– Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije – pojasnili su iz EP HZ HB.
Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutno razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.
– U kontekstu vjetroelektrana, možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh – istaknuli su. Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina.
Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, na primjer, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.
– Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim tim se ujedno skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Uz činjenicu da proizvodite „čistu“ energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim stečevinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena – smatraju u EP HZ HB.
Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, zasnovan na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, između ostaloga, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Proces – težak i složen
Proces ishođenja svih potrebnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izuzetno težak i složen, napomenuli su iz Elektroprivrede HZ HB.
– Stoga je jako teško, zapravo nemoguće, pobrojati sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta je prikazano koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno koliko je nevjerojatno veliki broj koraka potrebno napraviti da bi se došlo do cilja – ustvrdili su.
Kao rezultat ove suradnje nastao je i Vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom „Vodič za investitore“, što je ustvari priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojanim koracima koji vas očekuju ukoliko se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.
– Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okolini poput Srbije oformljuju one-stop-shop servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata – istaknuli su.
Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. godine za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i suglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila potrebna za pohranu, što samo po sebi govori o količini dokumentacije.
– Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata, te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH – ističu.
S obzirom na to da je prepoznato kako je sustav izuzetno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije.
– U tijeku je izmjena zakonske regulative, konkretno, Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim Zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sadašnjih procedura, što bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH – zaključili su.
Ostali vjetroparkovi u BiH
Vjetroelektrana “Podveležje 1” prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području Hercegovačko-neretvanske županije (Podveležje-Mostar), a sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE “Podveležje 1” je 130 GWh.
U Bosni i Hercegovini još stoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrada. U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je firma F.L. Wind sa sjedištem u Tomislavgradu. Instalirana snaga je 36 MW (18×2 MW), a planirana godišnja proizvodnja od 85,68 GWh.
Na području općine Nevesinje u tijeku je izgradnja vjetroelektrane Grebak u koju će biti uloženo 130 milijuna maraka i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH.
Pored toga, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu „Ivovik“ na području Tomislavgrada i Livna, što će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija, prenosi FENA.
/Desk/