Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za BBC na srpskom poručio je da ne želi ostati na ovoj poziciji koliko i njegov prethodnik Valentin Inzko. Također je dodao kako se nada da će biti posljednji visoki predstavnik u državi, prenosi N1 BiH.
Schmidt je ocjenio kako u BiH postoji potreba za korištenjem bonskih ovlasti da bi se ubrzao proces europskih integracija, iako je “došao s uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Paddyja Ashdowna (visoki predstavnik koji je često koristio bonske ovlasti)”.
„Ali ako učinim stvari previše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovdje sami donose odluke”, zaključio je on.
Valentin Inzko napustio je dužnost visokog predstavnika koristeći bonske ovlasti kako bi donio Zakon o sprječavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Schmidt na početku svog mandata uredio dio izbornih pravila u aktualnoj kampanji.
Na pitanje BBC-a je li spreman ovlasti koristiti i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka Republike Srpske ili činjenice da se u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopće nije mogla formirati vlast, poručio je da će biti odlučan.
„To se više ne može događati i svi trebaju biti svjesni da je visoki predstavnik spreman poduzeti oštrije poteze. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u BiH imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke”, kazao je Schmidt i napomenuo da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.
“Ne želim ostati na ovom mjestu koliko moj prethodnik”
Valentin Inzko, prethodnik Schmidta, na dužnosti visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.
“Ne želim ostati na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim raditi na tome da budem posljednji visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to se mora završiti dok ne počne intenzivan proces europskih integracija”, kazao je.
Uloga OHR-a postaje izlišna kada Daytonski sporazum u potpunosti bude primijenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promijenjen ili nadograđen, Schmidt odgovara drukčijim modelom.
“Ako želimo mijenjati Ustav koji je nastao kao dio Daytonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo imati novu konferenciju. Ipak, Richard Holbrooke (američki posrednik u Daytonskim pregovorima) je preminuo i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu diljem svijeta. To mora doći iz naroda”, zaključio je.
Na kraju je dodao da, iako ga bije glas hladnokrvnog njemačkog konzervativca, on zna “kazati stvari i jasnije”.
“Naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svaki tjedan, ali ako budem morao ponavljati da se stvari trebaju mijenjati, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih visokih predstavnika”, zaključio je Schmidt za BBC.