Nedavna zapljena klasificiranih vladinih dokumenata na raskošnom imanju Mar-a-Lago, bivšoj “zimskoj Bijeloj kući”, jasno pokazuje koliku sigurnosnu zabrinutost izaziva bivši američki predsjednik, kažu stručnjaci.
Donald Trump pod istragom je FBI-a zbog mogućeg kršenja zakona o špijunaži, koji, među ostalim, priječi dijeljenje povjerljivih informacija osobama koje ih nisu ovlaštene imati.
Odao Lavrovu visoko povjerljivu informaciju
Trump je i kao predsjednik nekad to znao činiti. Početkom mandata spontano je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu odao visoko povjerljivu informaciju o operaciji protiv Islamske države. No Mar-a-Lago, gdje se organiziraju vjenčanja, proslave i dobrotvorne večere, poseban je trn u oku američkoj obavještajnoj službi. Iako tajna služba osigurava bivšeg predsjednika i lokaciju, njezini agenti nemaju ovlasti kontrolirati goste ili članove Trumpova kluba.
Nalog za pretres Trumpova imanja očito pokazuje zabrinutost za nacionalnu sigurnost, kazala je bivša dužnosnica američkog ministarstva pravosuđa Mary McCord. “Očito im je bilo vrlo važno vratiti dokumente na sigurno”, rekla je.
“Držanje vrlo povjerljivih dokumenata na mjestu kamo dolaze brojni strani posjetitelji i drugi koji bi mogli imati veze sa stranim vladama i agentima, stvara značajnu sigurnosnu prijetnju”, dodala je.
Trump tvrdi da se ne radi o dokumentima s oznakom tajnosti
Trump, pak, tvrdi da je sa svih dokumenata koje ima skinuta oznaka tajnosti i da su bili na sigurnom mjestu. Agenti FBI-a početkom tjedna s imanja su odnijeli više desetaka kutija s dokumentima, uključujući i neke s informacijama o obrani.
“To okruženje je noćna mora za rukovanje visoko povjerljivim informacijama”, rekao je bivši američki obavještajni dužnosnik. “Noćna mora”, ponovio je. Ministarstvo pravosuđa nije objavilo gdje su i kako dokumenti i fotografije bili pohranjeni, ali je ležernost u Mar-a-Lagu dobro poznata. Dobar je primjer svečana večera Trumpa i tadašnjeg japanskog premijera Shinza Abea, koja je 2017. organizirana na golemoj otvorenoj terasi u Mar-a-Lagu uz brojne druge uzvanike.
Večeru je poremetio sjevernokorejski raketni test pa su gosti koji su kružili okolo mogli čuti, a i snimiti, razgovor Trumpa i Abea o protumjerama.
Kineskom predsjedniku odao napad na Siriju
Bijela kuća je potom odlučila uspostaviti sigurnu sobu u Ma-a-Lagu za osjetljive razgovore. Ondje su Trump i suradnici odlučili pokrenuti zračne napade na Siriju zbog upotrebe kemijskog oružja. Nakon što je odluka donesena, Trump se uredio za svečanu večeru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Izdržao je do čokoladnog deserta da kineskom kolegi ne izbrblja što namjerava poduzeti. Godine 2019. jedna je Kineskinja sa skrivenim malicioznim softverom prošla prvu sigurnosnu kontrolu na ulaz u klub u Mar-a-Lagu i uhićena je u posljednji čas. Tadašnji šef osoblja Bijele kuće John Kelly pokušao je ograničiti pristup Mar-a-Lagu, ali je Trump na to odbio pristati.
Višegodišnji zatvor za odnošenje službenih dokumenata
Trump mogao bi biti kazneno gonjen i završiti u zatvoru zbog toga što je odnio službene dokumente iz Bijele kuće na svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi, uključujući neke koji nose oznaku tajnosti.
Nalog FBI-ja za pretragu Mar-a-Laga koji je u petak objavilo Ministarstvo pravosuđa otkriva da je Trump pod istragom zbog tri moguće povrede zakona: skrivanja, uništavanja ili uklanjanja dokumenata; ometanja pravde, uključujući uništenje, mijenjanje ili falsificiranje dokumenata u saveznim istragama; i moguće kršenje zakona o špijunaži, što može uključivati odbijanje predaje dokumenata koji su važni za nacionalnu sigurnost kada se to zatraži te prenošenje ili gubitak takvih informacija.
Agenti FBI-ja koji su pretražili Mar-a-Lago uzeli su 11 skupova tajnih dokumenata, uključujući nekoliko s oznakom najveće državne tajne, po dokumentima koje je u petak objavio savezni sud na Floridi. Agenti su tražili i dokumente koji se odnose na nuklearno oružje, izvijestio je u četvrtak Washington Post.
Trump je u petak na svojoj platformi Truth Social objavio da je “pitanje nuklearnog oružja ‘prijevara‘”. Naglasio je da surađuje s vlastima i “pretres” je ocijenio neprimjerenom političkom odmazdom.
Nalog je tužiteljima dao pravo zaplijene dokumenata s dokazima za kršenje triju zakona.
Mnogi zaplijenjeni dokumenti bili su tajni, no ta tri zakona odnose se na nepropisno postupanje s dokumentima savezne vlade neovisno o tome jesu li tajni ili ne.
Oni zabranjuju nedopušteno posjedovanje informacija bitnih za nacionalnu obranu, ne spominjući jesu li ti dokumenti tajni ili ne. To je kažnjivo s do 10 godina zatvora za svaku povredu zakona.
20 godina zatvora
Po zakonima je ilegalno skrivati ili uništavati službene američke dokumente, što je kažnjivo s do 20 godina zatvora.
Savezni zakon zabranjuje namjerno odnošenje tajnih dokumenata na nedopuštenu lokaciju.
Trump je 2018. potpisao izmjenu zakona po kojoj se kaznenim djelom smatra nepropisno postupanje s tajnim dokumentima i povećava maksimalna kazna zatvora za osobe osuđene za to s jedne na pet godina pošto je kritizirao predsjedničku kandidatkinju demokrata Hillary Clinton jer je koristila privatni e-mail server za osjetljive informacije dok je bila državna tajnica.
Tek će se vidjeti kakve će dugoročne posljedice zapljene dokumenata imati po Trumpa politički ili na međuizborima u studenom.
Ispitivanje YouGova 9. kolovoza, dan nakon racije, pokazalo je da 62 posto Amerikanaca smatra da je to što je Trump držao povjerljive dokumente “jako velik problem” (45 posto) ili “donekle problem” (17 posto).
No javno mnijenje o Trumpu jako ovisi o tome koju stranku ispitanici podržavaju. Isto ispitivanje pokazalo je da 76 posto demokrata smatra Trumpovo postupanje značajnom povredom zakona, prema samo 12 posto republikanaca i 44 posto neovisnih.
Ispitivanje Morning Consulta za Politico provedeno 10. kolovoza potvrdilo je tu podjelu, utvrdivši da 81 posto registriranih demokratskih birača smatra da je pretres bio legitimno utemeljen na dokazima da je Trump počinio kazneno djelo u odnosu prema samo 16 posto registriranih republikanaca, prenose agencije.
/Desk/