Europska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurniju zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.
Europska unija je suočena s opasnošću daljnjeg smanjenje dotoka plina iz Rusije, koji Kremlj koristi kao oružje, a gotovo polovica država članica već je pogođena smanjenim isporukama plina iz Rusije.
Stoga Komisija ističe da treba djelovati na vrijeme, poduzeti korake odmah sada kako bi se znatno smanjio rizik i trošak za Europu u slučaju daljnjih poremećaja u isporuci plina, prenosi HINA.
Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzme mjere u tom smislu.
Komisija predlaže novu uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, u kojoj će se zacrtati ciljevi za sve države članice da smanje potražnju za plinom za 15 posto od 1. kolovoza ove do 31. ožujka sljedeće godine.
Prijedlog uredbe daje Komisiji mogućnost da nakon konzultacija s državama članicama proglasi upozorenje na razini Unije čime bi se nametnulo obvezujuće smanjenje potrošnje plina za sve države članice. Takvo izvanredno stanje moglo bi se proglasiti u slučaju velike opasnosti od nestašice plina ili iznimno velike potražnje za plinom.
Komisija je također pozvala države članice da pokrenu javnu kampanju za podizanje svijesti o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja. Države članice, mogle bi, primjerice, odrediti da se javne zgrade griju za nekoliko stupnjeva manje ili da se smanji intenzitet hlađenja tijekom ljetnih mjeseci.
Koje će zemlje najviše pogoditi gubitak ruskog plina?
Obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, a alternativni izvori nabave i ukapljeni plin ublažili bi udarac, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Smanjene isporuke ruskog plina već utječu na gospodarski rast u Europi, ali posljedice potpunog zatvaranja pipe mogle bi biti znatno teže, smatraju autori istraživanja, objavljenog u utorak na MMF-ovom službenom blogu.
Europska infrastruktura i globalna tržišta zasada uspijevaju ‘pokriti’ 60-postotno smanjenje ruskih pošiljki od lipnja prošle godine, uz smanjenu ukupnu potrošnju za devet posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. i zamjenske izvore nabave, posebno LNG-a.
I 70 posto manje isporuke iz Rusije bile bi podnošljive, u kratkoročnoj perspektivi, kroz alternative izvore nabave i energije i smanjenu potrošnju pod utjecajem visokih cijena.
Diversifikacija bi bila puno teža ako Rusija potpuno obustavi isporuke jer bi uska grla otežala preusmjeravanje plina u Europi, s obzirom na nedostatne uvozne kapacitete i ograničenja u transportu.
“Ti faktori mogli bi izazvati gubitak 15 do 40 posto godišnje potrošnje u nekim zemljama srednje i istočne Europe”, zaključuju MMF-ovi stručnjaci.
Ako Rusija obustavi isporuke, MMF-ov model rascjepkanog tržišta koji polazi od pretpostavke da plin ne bi stizao tamo gdje je najpotrebniji koliko god cijene porasle, najteže posljedice pretrpjela bi gospodarstva srednje Europe i Italije.
Mađarsko gospodarstvo moglo bi se smanjiti i više od šest posto, a snažan pad aktivnosti zabilježile bi i Češka, Slovačka i Italija, za više od pet posto.
Na razini EU-a BDP bi se prema tom modelu mogao smanjiti od 1,8 do 2,7 posto.
Hrvatska ne bi trebala pretrpjeti negativne ekonomske posljedice u slučaju fragmentacije tržišta, kao ni Belgija, Portugal, Irska, Britanija, Daska i Švedska, prema izračunima MMF-ovih stručnjaka.
Integrirana tržišta plina na razini Europe i svijeta ublažila bi pak udarac koji bi gospodarstvu zadao gubitak ruskog plina, pa bi BDP EU-a pao od 0,3 do 1,4 posto.
Mađarska bi i prema tom modelu zabilježila najveći pad BDP-a, za nešto više od tri posto, a slijedi Slovačka s procijenjenim padom aktivnosti za nešto više od dva posto. Sličan pad zabilježila bi i Italija.
Njemačko gospodarstvo palo bi u tom slučaju od 0,4 do 1,3 posto.
Hrvatska bi pak u slučaju gubitka ruskog plina, prema scenariju koji se bazira na pretpostavci o integriranim tržištima, zabilježila pad aktivnosti u rasponu od 0,7 do 2,2 posto, pokazuje istraživanje.
Ako tržišta ostanu integrirana, na razini EU-a i u svijetu, tržište LNG-a trebalo bi ublažiti ekonomske posljedice gubitka ruskog plina budući da bi se smanjena potrošnja rasporedila na sve zemlje s pristupom globalnom tržištu, objašnjavaju u MMF-u.
Bez potpore LNG-a ekonomske posljedice bile bi daleko veće, a skok cijena smanjio bi potrošnju samo u EU, dodaju, prenosi HINA.
/Desk/