Istraživači su tražili od 40 dobrovoljaca da gledaju video snimke dosadnog okruženja u uredu i prizora s ulice pune ljudi.
Kaže se da vrijeme leti kad se čovjek zabavlja, ali novo istraživanje sugerira da zapravo minute ubrzavaju kad nema ničega što bi nam privuklo pažnju, piše The Telegraph.
Sveučilište u Sussexu je došlo do zaključka da ljudi imaju dojam da vrijeme traje duže kad se više toga događa.
To je razlog zašto se čini da vikend bogat aktivnostima proširuje dostupno vrijeme, dok monotoni tjedan u uredu prolazi brzo bez da smo to primijetili.
Dr. Maxine Sherman iz škole za inženjerstvo i informatiku sa Sveučilišta u Sussexu je rekla: – Ovi rezultati su uzbudljivi jer demistificiraju to kako naš osjećaj vremena nastaje u umu – mozak samo ‘broji‘ koliko ‘stvari‘ se događa, što je vrlo intuitivno.
Dodala je: – Mislim da je većina nas imala iskustvo jurcanja uokolo ili dubokog razmišljanja – čini se kao da je to dugi period vremena i iznenađeni smo kad doznamo koliko toga smo napravili, fizički ili mentalno, u samo nekoliko sati.
– Ako se radi o danu kad se nije puno toga dogodilo možete misliti ‘gdje je dan nestao, nisam ništa napravio!‘ S druge strane, možda ste imali vrlo ispunjen dan. Možete misliti ‘uf, danas se osjećam kao da su prošla četiri dana na poslu‘.
Za novu studiju, istraživači su od 40 dobrovoljaca tražili da gledaju video snimke dosadnog okruženja u uredu i prizora s ulice pune ljudi, dok im je snimana aktivnost u osjetnim područjima mozga.
Sudionike u ispitivanju se tada pitalo da prosude koliko je svaki video snimak trajao.
Znanstvenici su pronašli da je scena s ulice procijenjena kao pet posto duža nego što zaista jest, dok su scene iz ureda bile percipirane kao kraće.
Kad su pogledali u mozak, vidjeli su velike promjene u aktivnosti mozga u vizualnom području kad se gledalo scene s ulice. Kad je snimljeno više promjena, sudionici su osjećali da video snimke traju duže.
To sugerira da je osnova mozga za doživljavanje vremena bazirana na tome koliko aktivnosti se percipira kroz osjetila, prije nego što je to rad običnog sata koji mjeri koliko je minuta prošlo.
Dr. Warrick Roseboom iz Sussexa je dodao: – Ovaj novi rad je važan korak u produbljivanju našeg razumijevanja temelja doživljaja vremena u ljudskom mozgu – proširujući naš dosadašnji rad direktnim gledanjem u aktivnost mozga i to kako se ljudi osjećaju o vremenu dok gledaju video snimke prirodnih, svakodnevnih situacija.
Tim je nedavno krenuo u izradu najveće svjetske studije o tome kako se ljudska percepcija razlikuje.
Sudionici koji će sudjelovati u ovom istraživanju će biti pozvani da izvrše seriju zadataka, pomažući da se istraže teme kao što su boje i iluzije, vrijeme, zvuk i glazba i uvjerenja o svijetu.
Istraživači se nadaju da bi mogli odgovoriti na pitanja kao što su: – Kako očekivanja našeg mozga utječu na ono što vidimo?. Koliko jasna je naša imaginacija?, Kako naša osjetila funkcioniraju zajedno? i Kako osjećamo prolaznost vremena? da bi doznali kako ljudi individualno pristupaju svijetu.
Anil Seth, profesor kognitivne i računalne neuroznanosti u Sussexu je rekao: – Istražujući mnogo različitih aspekata percepcije zajedno, bit ćemo sposobni da prvi put shvatimo kako se ovi različiti načini doživljavanja svijeta odnose jedni prema drugima, davajući svakome od nas naš vlastiti, totalno jedinstven ‘unutrašnji svemir‘.
– Ovu jedinstvenost može biti teško shvatiti jer, za razliku od različitosti u našim tijelima, naša percepcijska iskustva su unutrašnja i subjektivna i ova različitost ostaje većim dijelom skrivena.
– Baš kao kod naših različitosti koje su izvana uočljive, kad je u pitanju percepcija nema ‘dobrog‘, ‘lošeg‘ ili ‘goreg‘ – postoji samo različitost i u ovoj različitosti se nalazi bogati potencijal da shvatimo sebe i druge na bolji način.
Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Computational Biology, piše The Telegraph.