U Hrvatskoje je jučer boravila premijerka Finske Sanni Marin koja se sastala sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem. I ovaj put bila je očita razlika dva politička koncepta – pristupa podrške Finskoj za članstvo u NATO (ne)uvjetovanjem promjene Izbornog zakona BiH.
Milanović nije protiv, ali BiH mu je sigurnosni problem
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao finskoj premijerki Sanni Marin kako se ne protivi načelno prijemu Finske u NATO, ali joj je istodobno ukazao na težak položaj Hrvata u BiH te na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.
“Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini”, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Milanović je također “informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika”, dodaje Pantovčak.
Plenković: Upoznati s odnosima u BiH, a ne uvjetovati rješavanje problema ulaskom Finske i Švedske u NATO
S druge strane premijer Plenković je snažno potvrdio podršku Finskoj, ali i ponovno istaknuo svoj stav o načinu rješenja u BiH.
“…Bilo je vrlo lijepo čuti snažnu potporu Finske hrvatskom članstvu u europodručju i hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru. U 30. godini uspostave diplomatskih odnosa visoko cijenom potporu Finske ispunjenju ta dva cilja. Objasnili smo finskoj premijerki posebno važnost izmjene izbornog zakona u BiH kako bi izbori koji se trebaju održati u listopadu bili pravedni. Kako bi i hrvatski narod kao konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini bio u poziciji kao i druga dva, a to je da je ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike u predstavnička i najviša tijela Bosne i Hercegovine. Hrvatska tu godinama ima vrlo jasnu poziciju da želimo podržati BiH u njenom statusu dobivanja kandidata”, rekao je Plenković.
“Čuli smo želju Finske da žele, napuštajući politiku neutralnosti, postati članica NATO-a jer u ovakvim okolnostima NATO je sigurnosni kišobran. Hrvatska to jako dobro razumije”, dodao je.
“Pozicija hrvatske Vlade je da podržavamo te ambicije. Ako je to izbor zemlje koja je nama partner, onda je nama to podržati. Posao Hrvatske je, kaže Plenković, da upoznaju i finsku i švedsku premijerku s odnosima u Bosni i Hercegovini, ne da uvjetuje rješavanje problema njihovim ulaskom u NATO.
“Kada je riječ o BiH, ako ima ijedna zemlja koja daje potporu BiH ulasku u EU je Hrvatska. Ta činjenica je da smo mi za kandidatski status ne danas, nego jučer”, kazao je.”, kazao je.
Finska premijerka zahvalila je Hrvatskoj na podršci. Rekla je da se nada da će njena država brzo postati članica NATO-a.
“Sretna sam što će Hrvatska ući u eurozonu iduće godine, kao i u šengensko područje. U tom smislu imate našu potporu” , rekla je.
Na pitanje je li s predsjednikom Zoranom Milanovićem raspravila zadrške koje Milanović ima preko finskom i švedskom pristupanju NATO-u, rekla je:
“Vjerujemo u vašu potporu. Važno je jedinstvo u Europi u ovakvim trenucima. Finska razgovara i s Turskom o toj temi”, kazala je finska premijerka jučer u Zagrebu.
/desk/