Svijet se suočava s najvećom nestašicom hrane od 2. svjetskog rata, a zbog otežanog ili blokiranog izvoza žitarica iz Ukrajine, mnogim zemljama u Africi i na Bliskom istoku bit će nužna humanitarna pomoć iz cijelog svijeta, piše u subotu zagrebački Večernji list.
Novčane kazne, čak i zatvor, prijete ovih dana egipatskim ratarima, nakon što se tamošnja vlada odlučila na prisilni državni otkup lokalne žetve.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu u crnomorskim je lukama, uslijed infrastrukturnih izazova i blokade, uključujući Mariupolj, ostalo “zatočeno” više od 22 milijuna tona ukrajinske pšenice, a ta se država, koja je 80 posto svojih potreba zadovoljavala uvozom iz Ukrajine i Rusije, suočava s noćnom morom.
Egipatska vlada subvencionira, naime, i kruh za više od 70 milijuna od ukupno oko 103 milijuna stanovnika. Poljoprivrednici državi moraju isporučiti najmanje 60 posto svog uroda, a nakon što ispune tu kvotu, moraju tražiti posebne dozvole za prodaju na tržištu, na kojem zbog 60-ak dolara više po toni od onoga što nudi država, cvjeta i ilegalna trgovina. A Egipat nije izolirani slučaj.
Rusija i Ukrajina zajedno čine više od 25 posto svjetskog izvoza pšenice, gotovo 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta, ali i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, sedmi proizvođač pšenice i uljane repice te deveti u proizvodnji soje.
No iako se na njezinu pšenicu, kukuruz, ječam i raž oslanja veći dio Europe, poremećaji u opskrbi ne pogađaju samo Europsku uniju. “Žitnica Europe”, kako joj tepaju, danas zapravo više od 40 posto izvoza pšenice i kukuruza plasira na Bliski istok i u Afriku te je opravdana zabrinutost da bi daljnje nestašice hrane i povećanje cijena mogli izazvati i društvene nemire na pojedinim osjetljivim područjima, kao primjerice u Libanonu, koji polovicu svojih potreba za žitaricama osigurava iz Ukrajine, te glad još najmanje 50 milijuna ljudi, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn, prenosi HINA.
/desk/