U Mostaru je obilježeno utemeljenje 30 godina Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Glavni i najomiljeniji gost bio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.To se moglo zaključiti po pljesku koji ga je pratio nakon svakog obraćanja u dvorani Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača. Zoran Milanović je bio glavni i najomiljeniji gost, a njegov domaćin, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ostao je u sjeni.
Čini se da je hrvatski predsjednik u Mostaru govorio ono što se od njega želi čuti, a dodijelio je i hrvatska odlikovanja predstavnicima nekadašnja četiri Zborna područja, piše Deutsche Welle.
“Predsjednik svih Hrvata”
“Neću govoriti o povijesti, pazit ću na svaku svoju riječ jer znam da je oko nas vaga za mjerenje i znam da će se svaka moja riječ mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska, s naglaskom na ovo drugo. Ovdje dolazim kao prijatelj u prijateljsku državu, i to ne samo kao prijatelj, nego i kao brat”, kazao je Milanović. On pri tom nije žalio komplimente na račun domaćina.
Ponovno je istaknuo kako je on predsjednik svih Hrvata, pa “tako i Hrvata izvan Hrvatske”.
“Ni prema kome u BiH nemam predrasude, ni prema Srbima koji su bili agresori u ratu, ni Bošnjacima, koji su, nadam se, bolji partneri nego što su nekada bili. Sve su to realnosti, i hrvatsko koje je u BiH neiskorjenjivo i bez kojega nema BiH, kao što ju nema ni bez Srba i Bošnjaka. To je trojstvo koje čini ovu državu”, rekao je Milanović.
Govoreći o odnosu BiH i Hrvatske, te o izboru političkih predstavnika, rekao je da “mora biti reda”, a imao je i poruku prema predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću kao i izjavama o HVO-u kao “zločinačkoj organizaciji”.
“Ako je HVO nelegalna zločinačka organizacija, zašto Alijini nasljednici ne vrate najviši orden koji je predsjednik Tuđman dodijelio Aliji Izetbegoviću?”, upitao je Milanović popraćen pljeskom.
Za obnovu savezništva Bošnjaka i Hrvata – mlak pljesak
Dopremijer i ministar branitelja Tomo Medved nije imao ovako izazivačke riječi. Čak što-više. Posebno gdje govori kako Hrvati i Bošnjaci moraju obnoviti savezništvo i osigurati dogovor kako bi se razriješila politička kriza u BiH. To je slično pozivima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je prije nekoliko dana u Mostaru, pozvao na “otopljavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata”.
No, nije uspio zasjeniti Milanovića iako se osvrnuo i na odluke Predsjedništva nekadašnje Republike BiH iz 92., i sporazume iz tog vremena koji HVO-u priznavaju status legalne vojne snage Republike BiH kao što je to bila i Armija Bosne i Hercegovine.
“Riječi su mu poput šibice”
Ali, obljetnice na nekad zaraćenim stranama otvaraju stare rane.
Na Milanovićeve riječi prvi su reagirali iz mostarskog Udruženja logoraša. Predsjednik ovog udruženja Emir Hajdarević, za Slobodnu Dalmaciju je izjavio kako je u zatvorima, kao 21-godišnjak proveo 309 dana.
Prema njegovim riječima, u hercegovačkim logorima HVO-a ubijeno je više od 50 ljudi, a još toliko je proglašeno nestalima.
“U logoru sam bio jer sam Bošnjak, pripadnik Armije BiH, ali ni pušku nisam imao. Čitav sukob Hrvata i Bošnjaka proveo sam u logoru. Haški sud dao je 111 godina zatvora čelnicima takve politike rasturanja države. Zato zamjeram i Zoranu Milanoviću, koji kao da je nasljednik te politike. Dodvorava se politici koja je bila protiv njega na prošlim izborima, za njihove glasove. Ne znam je li svjestan koliko je ovdje zapaljivo to što on govori. Milanović bi trebao doći pameti, riječi su mu poput šibice”, rekao je ovaj bivši logoraš.
Ovo su skoro iste riječi koje izgovaraju i hrvatski logoraši o troturama u logorima tijekom obilježavanja obljetnica Armije BiH. Tako iz Hrvatske udruge logoraša BiH navode brojku od 14.500 Hrvata koji su bili zatočeni u logorima, od toga više od 10.000 civila i oko 4.000 pripadnika HVO-a.
“Najgori od 331 logora koji je ukupno imala Armija BiH bio je logor za Hrvate u Muzeju u Jablanici”, ogorčeni su i iz ove Udruge.
Ali, “riječi poput šibice” nisu rijetkost u BiH.
“Prvak desnice, zagovornik militarizacije društva”
Za vrijeme predsjedničke kampanje u studenom 2019. godine Zoran Milanović, kojega su na tu dužnost kandidirale stranke ljevice predvođene SDP-om, je kazao: “U BiH neću ići po glasove”.
Milanović je izabran za predsjednika, a njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović iz BiH je dobila čak 91,3 posto od 35.547 glasača koji su glasali, on tek 2.701 ili njih 7,5 posto. Ipak, prvih dana predsjedničkog mandata svoju retoriku znatno mijenja.
Oštra je konfrotacija i na relaciji predsjednik-premijer, njegovi promjenjivi stavovi o ratu u Ukrajini, NATO-u, srpskom članu Predsjedništva BiH, zbog kojeg je kazao da će “svakoga smatrati izdajnikom, tko iz Hrvatske u EU glasa za sankcije Dodiku”, potom Rusiji, kao i EU.
“Zoran Milanović je odlučio odbaciti liberalni plašt predstavnika pristojne građanske Hrvatske koji ga je očito sputavao, ali mu je i donio pobjedu na proteklim izborima. Sada je prvak desnice, zagovornik militarizacije društva i diskursa koji je daleko od one normalnosti koju je reklamirao u kampanji. Jedino u čemu je ostao isti je glorifikacija Franje Tuđmana”, smatra prof. dr. Dragan Markovina, povjesničar, poblicist i kolumnist iz Splita.
Zanimljivost koju zamjećuje ovaj zavičajni Mostarac je da, kako kaže, “Milanovića ta transformacija nije koštala popularnosti kod ostarjelih glasača SDP-a, kojima je odličan svatko tko nervira hadezeovce”.
“Što se tiče odnosa prema BiH, Milanović se ponaša kao slon u staklariji i ne treba sumnjati da su mu odluke i izjave motivirane politički i idejom da je u misiji velikog državnika. To jest problem, ali još uvijek manji od onoga što voli prešućivati stvari. Jer, kad već pričamo o HVO-u i njegovoj ulozi, ne može se spominjati isključivo ulogu iz ’92. i ’95. godine, a preskakati ’93. i ’94. On to sustavno radi i time minira svako nastojanje da se odnosi Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH grade bez tenzija”, zaključio je Markovina za DW.
/Republika/