U organizaciji Sekcije za međureligijski dijalog Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) sa sjedištem u St. Gallenu, održan je u utorak, 15. veljače 2022. studijski seminar na temu „Islam i vjerski pluralizam u Europi“.
Zbog pandemije korone konferencija se održala online, a mnogi su izrazili nadu da će ovo biti posljednja konferencija online. Sudjelovali su delegati iz 28 evropskih zemalja zaduženi za međureligijski dijalog. Među njima je bio i delegat Biskupske konferencije BiH mons. Franjo Topić, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i član EU akademije znanosti i umjetnosti.
Nakon uvodnih riječi generalnog tajnika CCEE-a vlč. Martina Michalicheka, radni dio susreta otvorili su svojim pozdravima predsjednik CCEE-a mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik Litavske biskupske konferencije, i mons. Zhibgvnes Stankevics, latvijski biskup i predsjednik Komisije za evangelizaciju i kulturu CCEE-a, koji je pozvao da se više pomaže migrantima u Bjelorusiji.
Pozdrav svim sudionicima uputio je i irski biskup msgr. Brendan Leahy, voditelj Sekcije za međureligijski dijalog CCEE-a. Rad konferencije moderirao je prof. don Andrea Pacini iz Torina, tajnik Sekcije za međureligijski dijalog CCEE.
Najprije se govorilo na temu dijaloga s islamom, o čemu je izlaganje održao direktor Missio Švicarske i donedavni generalni tajnik Švicarske biskupske konferencije dr. Erwin Tanner. Potom je uslijedila diskusija.
U priopćenju CCEE-a se navodi da se dr. Tanner se usredotočio na primjere dvaju država: Švicarske i Francuske. U Švicarskoj se odnos s vjerskim zajednicama – koji ovisi o različitim kantonima – razvija pretežno na pragmatičan način, uzimajući u obzir lokalne situacije i pojedinačna pitanja, u ozračju uključenosti. Francusku, s druge strane, više karakterizira temeljno političko ozračje utjelovljeno u „građanstvu“ ukorijenjenom u izrazito sekularnoj viziji države.
Međutim, zanimljiva je i nova činjenica, proizašla iz izvješća, da se u Francuskoj prelazi od militantnog sekularizma, koji isključuje ili drži religije po strani od javnog prostora, prema dinamičnom sekularizmu za koji se čini da računa s religijskim tradicijama kao kulturnim čimbenicima kojima se mora istovremeno kontrolirati, ali i upravljati na odgovarajući način.
U drugom dijelu susreta govorilo o panorami religijskog pluralizma u Europi, a izlaganje na tu temu održao je Pier Luigi Zoccatelli, zamjenik ravnatelja CESNUR-a i prof. Sociologije religije na Papinskom salezijanskom sveučilištu – Sekcija u Torinu. Prof. Zoccatelli je iznio podatak da u Italiji, uz dominantnu Katoličku Crkvu, djeluje i puno manjih religijskih zajednica te da ima oko pet milijuna imigranata među kojima više od milijun muslimana.
Kazao je i da, osim islama, u Europi organizirano djeluje gotovo tisuću vjerskih manjina koje pripadaju ili tradicionalnim religijama kao što su hinduizam, budizam i sikizam, ili novim vjerskim pokretima. Iako su postoci na europskoj razini niži nego kod muslimana, ipak u nekim specifičnim državama dostižu značajne razmjere kao što su hinduizam u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj te budizam u Francuskoj i Italiji, ali i drugdje.
Iz toga proizlazi hitnost da Katolička Crkva na lokalnoj razini poduzme načine upoznavanja i dijaloga barem sa zajednicama koje pripadaju velikim svjetskim religijama.
Ostaje napomenuti da promatranje tako visoke stope vjerskog pluralizma otvara nova pitanja o duhovnim istraživanjima „europskog čovjeka“ danas s čime su pozvane suočiti se evangelizacijske inicijative Katoličke Crkve.
Mons. Topić je najprije informirao sudionike o situaciji u BiH te napomenuo da je papa Franjo, 29. siječnja 2022. prihvatio odreknuće kardinala Vinka Puljića od službe sarajevskog nadbiskupa čime je prestalo i njegovo predsjedanje Biskupskom konferencijom BiH. Kazao je i da je kardinala Puljića na vrhbosanskoj stolici naslijedio mons. Tomo Vukšić, koji je i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH i član Papinskog vijeća za međureligijski dijalog.
Rekao je i da se u BiH vode pregovori o izmjenama izbornog zakona i drugim reformama uz sudjelovanje američkih i europskih predstavnika. Dodao je i da u BiH prevladavaju nacionalne stranke pa se nerijetko njihovi međusobni nesporazumi prenose na narode te utječu i na vjerske zajednice. Spomenuo je i da je u BiH prevedena i objavljena knjiga turskog stručnjaka Mustafe Akyola pod naslovom: Ponovno otvaranje muslimanskih umova. Dodao je da se u spomenutoj knjizi govori o povratku razumu, slobodi i toleranciji te da je izazvala dosta diskusije među muslimanima.
Na kraju je tajnica Sekcije za teološki dijalog Konferencije europskih crkava (KEK) Katerina Pekridou ilustrirala teološku paradigmu na kojoj se kreću inicijative KEK-a. Kazala je da u središte stavljaju koinoniu – zajedništvo – kao stvarnost koju treba živjeti unutar pojedinih vjerskih zajednica, proširiti na ekumenske i međureligijske odnose i na kraju uključiti ekološko pitanje zajedničkog odnosa sa stvorenim.
Susret je završen interventom mons. Brendana Leahyja, voditelja Sekcije za međureligijski dijalog CCEE-a.
(Izvor: KTA)