Sankcije za Bosnu i Hercegovinu spominju se samo kao posljednja mogućnost u dokumentu koji je izradila Europska služba za vanjsku akciju (EEAS), a u koji je Radio Slobodna Europa (RSE) imao uvid.
Taj dokument, koji će se naći na sastanku šefova europskih diplomacija zakazanom za 21. veljačur, će služiti ministrima inozemnih poslova zemalja članica Europske unije (EU) za pripremu mišljenja o tome kako dalje pristupiti situaciji u BiH, piše Radio Slobodna Europa.
Kada je riječ o sankcijama njihova primjena se sugerira samo u slučajevima daljnjeg pogoršavanja situacije.
U dokumentu, služba koju vodi europski šef diplomacije Josep Borrell, se upozoravaju države članice da su u najgorem slučaju u BiH “mogući sigurnosni incidenti”, ako instrumeti kažnjavanja (financijske ili restriktivne mjere) ne uspiju promijeniti negativan tijek djelovanja, i ako je zemlja ušla u izborni period bez dogovora o ustavnim i izbornim reformama i daljem provođenju secesionističke politike.
“Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao posljednji instrument u slučaju dalje eskalacije situacije kako je opisano u ovom dokumentu i u skladu s utvrđenim procedurama“, stoji u dokumentu.
Koje su sve eventualne sankcije predviđene?
U dokumentu se predlaže da Vijeće ministara razmotri mogućnost sankcija u slučaju da “jednostrano preuzimanje nadležnosti s države na RS postane operativno“.
Među restriktvnim mjerama sa predlaže zamrzavanje imovine i zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima.
Restriktivne mjere, prema navodima u dokumentu se mogu razmatrati i u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju po zemlju, u skladu s postojećim okvirom.
“Takvi instrumenti bi trebali ostati posljednja mjera, kada prethodni propadnu, kao što je to slučaj značajnih rizika skretaja puta BiH ka EU. U svim slučajevima, za postizanje rezultata potreban je pažljivo odmjeren pristup. Na kraju krajeva, sve predviđene mjere trebaju biti postupne i reverzibilne“, podvlači se u dokumentu.
Osvrćući se na financijske mjere koji bi se eventualno mogle iskoristiti u BiH, u dokumentu se naglašava da se financijska pomoć “može iskoristitit kao poluga” ako se ukupna politička situacija ne popravi u kratkom roku.
“Ovo treba biti podržano jasnim narativom i jasnim signaliziranjem unaprijed, kako bi se ponudio učinkovit poticaj za promjenu ponašanja, kao i pojačan pristup svim građanima u BiH. Takav pristup bi posebno trebao izbjeći kažnjavanje onih koji nisu odgovorni za situaciju u BiH (tj. građane) i ako ometanje financiranja omogućavajući BiH napredak u reformama vezanim za EU“, navodi se u dokumentu.
Čemu se daje prednost?
Međutim, kabinet Josepa Borrella se prije svega zalaže za politički dijalog kako bi se premostila kriza.
U dokumentu se navodi da je potrebno kontinuirano angažiranje na visokoj razini kako bi se olakšao dogovor o reformskom paketu. S tim u vezi se ističe nužnost da se u ovom procesu aktivno uključe sve europske institucije (visoki predstavnik EU, Europska Komisija, države članice EU i Europski parlament).
Prema navodima u dokumentu, najviši europski dužnosnici smatraju da se najavljeni opći izbori u BiH moraju održati po planu, bez obzira na ishod reformi.
U vezi s tim, u dokumentu se predviđaju tri moguća scenarija:
- U najpozitivnijim izgledima, postoji sporazum o reformama i izbori se održavaju u skladu s novim izbornim okvirom;
- Ukoliko se ne postigne dogovor, lokalni akteri bi mogli pokušati spriječiti održavanje izbora, npr. blokiranjem nužnog financiranja;
- Može se predvidjeti i daljnjaa eskalacija zahtjeva, uz mogući bojkot izbora i/ili osporavanje rezultata, te povećanje nefunkcionalnosti Federacije.
Kako premostiti krizu?
U dokumentu koji je sačinio EEAS, a koji će biti predmet rasprave na predstojećem sastanku ministara vanjskih poslova EU, naglašava se i da bi EU trebala intenzivirati napore kako bi se opredijeljenost rukovodstva RS da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočila u konkretne korake.
Angažman EU-a, kaže se, treba se usredotočiti na omogućavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja uporno potiču političke tenzije. Spominje se nužnost mobilizacije svih relevantnih aktera EU-a koji bi nastavili angažman na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, naglašavajući i posljedice ako se situacija brzo ne popravi.
Visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost, Josep Borrell bi prema ovom dokumentu trebao nastaviti s kontaktima na visokoj razini s liderima BiH, kao i nastaviti koordinirati s njima.
Spominje se u dokumentu da se i treće strane angažiraju u političkim prilikama u BiH. Srbija i Turska se hvale da se na visokoj razini zalažu na normalizaciji situacije, a “ostale strane” , kako se kaže, koriste postojeće podjele koje potkopaju reformske napore i EU perspektivu zemlje.
“Postoji znatan rizik da destabilizujuće aktivnosti mogle intenzivirati kroz entitet Republika Srpska, ukoliko se ukupna geopolitička situacija dalje pogoršava“, upozorava se u dokumentu, kojeg prnosi RSE.
/Republika/