Da bi se izbori u Mostaru održali nakon osam godina potrebno je donijeti izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na Grad Mostar, što je naložio Ustavni sud BiH, a koje podrazumijevaju da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj.
Predsjednik Interresorne radne grupe Branko Petrić rekao je da rješenja za grad Mostar nisu ponuđena na sjednici, te da to pitanje zavisi od dogovora političkih faktora, što će biti uvjet da 2. ili 3. svibnja budu raspisani lokalni izbori.
Inače 30 ili čak 60 dana prije raspisivanja izbora potrebno je doći do rješenja kako bi se
uskladile i ispoštovale sve potrebne zakonske i pravne procedure.
Malo vremena
Član Interresorne radne grupe Lazar Prodanović upozorio je da ukoliko se rješenja za Grad Mostar ne nađu u parlamentarnoj proceduri po hitnom postupku, odnosno ako dogovor ne bude postignut do kraja travnja, moguće je da lokalni izbori u Mostaru ne budu održani u ovoj godini.
Član Interresorne radne grupe Halid Genjac izjavio je da je Mostar urgentno pitanje, ali vrlo zamršeno i teško.
“Ostalo nam je vrlo malo vremena da napravimo prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH vezanih za grad Mostar da bi se provela odluka Ustavnog suda BiH”, upozorava Genjac, koji je i izaslanik u Domu naroda državnog Parlamenta. Po njegovim riječima, to vrijeme koje se sad svodi na par tjedana, mora biti iskorišteno racionalno od strane predstavnika gradskih odbora SDA i HDZ, a zatim i najužih političkih rukovodstava SDA i HDZ-a da pokušaju pronaći rješenje.
Upitan što će biti ukoliko se ne postigne dogovor za grad Mostar, odgovorio je da postoji više opcija i da se svi slažu da se izbori u gradu Mostaru moraju održati. Smatra da bi bilo nedopustivo da se “produži ova agonija u smislu legitimnosti i gradonačelnika i pitanja Gradskog vijeća”.
“Da li, u krajnjem slučaju, pozvati u pomoć i OHR koji ima daytonsku ulogu da otkloni smetnje u civilnoj implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma kad nastanu ti problemi? To su neke opcije o kojima treba razmišljati. Ali, prije svega, mislim da treba tražiti rješenje u dijalogu političkih stranaka”, zaključio je Genjac.
Članica Interresorne radne grupe Borjana Krišto koja je i predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH izjavila je da se na političkom nivou čini sve da se dođe do rješenja kada su u pitanju izbori za grad Mostar. “Ali rješenja za grad Mostar se moraju tražiti u okviru parlamentarne većine, odnosno parlamentarnih stranaka”, istakla je Krišto.
Dodala je da HDZ BiH čini sve da u okvirima Izbornog zakona dođe do implementacije odluke Ustavnog suda BiH za grad Mostar.
“To rješenje i ti prijedlozi ne ovise samo od jedne stranke, nego od drugih i u okviru toga moramo tražiti rješenja kao i za druge stvari ili neriješene probleme kad je u pitanju BiH”, kazala je Krišto.
Nema dogovora
Prema saznanjima Dnevnog lista između HDZ i SDA još uvijek nema nikakvog dogovora niti pomaka u pronalaženju adekvatnih rješenja koja bi dovela do održavanja izbora u Mostaru.
Izvor blizak strankama kaže kako je SDA HDZ-u poslala određeni prijedlog koji se temeljio na dosadašnjim poznatim stavovima SDA, a to je da se u Mostaru formiraju niži nivoi vlasti, što je zapravo formiranje općina, iako ih SDA nisu nazvali tako. U HDZ-u međutim nisu to prihvatili.
Predsjednik gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić kaže kako se trenutno ništa ne dešava, te da će se razgovori nastaviti.
“Mi imamo neke prijedloge, ali o njima se još razgovara. HDZ sada pokušava u paket s Mostarom staviti i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbora izaslanika u Dom naroda. Njima vrijeme ne znači ništa, jer imaju gradonačelnika. HDZ ide na to da ne bude izbora”, kaže Marić. Navodi kako su stavovi SDA dobro poznati.
Na pitanje misli li da je moguće da se izbori u Mostaru neće održati ni ove godine, Marić kaže da se na to ne smije ni pomisliti.
Izjavu iz gradskog odbora HDZ-a BiH jučer nismo uspjeli dobiti.
Ključni politički akteri u Mostaru HDZ BiH i SDA, do sada nisu uspijevali postići dogovor o novim pravilima za Mostar, a u međuvremenu su se stvorile i priče o novom ustroju Mostara.
HDZ BiH inzistira da Mostar bude jedna izborna jedinica i da važi pravilo ‘jedan čovjek – jedan glas’, dok je SDA traži podjelu Mostara na više općina koje bi bile i izborne jedinice.
OHR, koji je nametnuo Statut Grada Mostara, u više navrata je pokušavao riješiti ovaj problem i nudio kompromisno rješenje, ali HDZ BiH i SDA nisu pristajali.
Međunarodna zajednica u više navrata je poručila da ne može i neće prihvatiti podjelu Mostara. Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je nedavno za naš list da je OHR na raspolaganju da pruži pomoć svim stranama u postizanju dogovora, ali mora postojati spremnost da se odustane od čvrsto zauzetih pozicija i da se pregovara s iskrenom namjerom.
Mostarska pravila
Mostar je do sada imao specifična izborna pravila koja je 2004., donio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijeće Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvero Srba i jedan iz reda ostalih. Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima, jer glasovi Bošnjaka vrijede više od glasova Hrvata u Mostaru pa su hrvatski izaslanici u Domu naroda Parlamenta BiH prije pet godina pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH koji je naložio Parlamentu BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH, o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Zbog nemogućnosti dogovora oko tih izmjena lokalni izbori 2012., u Mostaru nisu održani.