Više od 12.000 ljudi ubijeno je u sukobima civila i vojske u Mjanmaru, vojna hunta više ne spominje nove demokratske izbore.
Građanski otpor protiv vojne hunte u Mjanmaru prerastao je u potpuni građanski rat, u kojem sve više civila uzima oružje i izvodi napade na državne i vojne ciljeve pod kontrolom Tatmadawa, mjanmarske vojske. Prema neprofitnoj organizaciji Acled (Projekt podataka lokacija i događanja oružanih sukoba), najmanje 12.000 ljudi stradalo je uslijed političkog nasilja otkad je vojska preuzela vlast u zemlji u puču u veljači prošle godine, a broj poginulih ubrzano raste od kolovoza prošle godine.
Tatmadaw je 1. veljače prošle godine uhitio vodeće civilne političare, uključujući i de facto čelnicu civilnih vlasti Aung San Suu Kyi. Vojni čelnik, general Min Aung Hlaing optužio je civilne vlasti za krađu izbora i proglasio izvanredno stanje te najavio da će vojska preuzeti vlast na godinu dana, nakon čega će se održati novi izbori.
Godinu dana je prošlo, no vojska Mjanmara danas više ne spominje nove demokratske izbore. Suu Kyi je u prosincu osuđena na četiri godine zatvora zbog “poticanja nesloge”, a u siječnju na još četiri godine zbog “uvoza i posjedovanja voki-tokija” te “kršenja pandemijskih pravila”. Pred njom je još nekoliko sudskih procesa u kojima tek treba biti izrečena presuda.
Civilno stanovništvo Mjanmara ubrzo nakon puča izrazilo je nezadovoljstvo ukidanjem demokracije kroz mirne prosvjede, no vojne su snage sva javna okupljanja počele nasilno suzbijati. Vojnici bi otvarali paljbu bojevom municijom na okupljene prosvjednike, često pucajući i po prolaznicima koji nisu sudjelovali u prosvjedu.
Kada je opozicijska vlada nacionalnog jedinstva – koja je većinom pobjegla iz zemlje ili se skriva – u rujnu objavila “obrambeni rat” vojnoj hunti, otpor civilnog stanovništva ubrzano je prerastao iz mirnog u oružani.
Vlada nacionalnog jedinstva službeno je osnovala Narodne obrambene snage (NOS), no radi se o velikom broju raspršenih i slabašno međusobno povezanih jedinica diljem države, u kojima se okupljaju različite etničke skupine, osim većinskih Bamara. Iako dijele ime, mnoge ćelije NOS-a nemaju nikakve poveznice jedne s drugima, niti slušaju naredbe vlade nacionalnog jedinstva, već djeluju samostalno u pružanju otpora Tatmadawu.
Otpor je počeo improviziranim oružjem proizvedenim u kućnoj radinosti – drvenim katapultima, improviziranim bombama i mušketama proizvedenim u podrumima. Brojne seljanke i stariji građani proizvodili su barut za muškete, a mladi i slabo obučeni borci NOS-a napadali su “meke” mete – policijske postaje, državne zgrade i instalacije.
Tatmadaw bi na svaki napad reagirao brutalnom odmazdom protiv seljaka i građana na širem području napada, upadajući u sela za koje sumnjaju da pomažu NOS-u, paleći polja i ubijajući sve koje zateknu. Iako im je cilj bio slomiti otpor, ovakve odmazde su, čini se, samo pripomogle u okrupnjivanju NOS-a, kojem se počelo pridruživati i sve više vojnih dezertera, iskusnih vojnika koji su odbili pucati po vlastitom narodu.
Sukob i dalje nije ravnopravan. Tatmadaw posjeduje i oklopna vozila i zrakoplovstvo, a države koje i dalje surađuju s vojnim vlastima Mjanmara – Kina i Rusija – i dalje ih opskrbljuju oružjem i streljivom.
“Vojska je ubila nevine ljude”, rekla je za BBC “Hera”, 18-godišnja članica NOS-a, koja se pobunjenicima pridružila nakon što je vojska ubila studenticu Myju Thwe Thwe Khaing na mirnim prosvjedima u veljači prošle godine. Snimke 20-godišnje djevojke ustrijeljene u glavu obišle su svijet, a njezina je smrt za mnoge mlade ljude poput Here i njezinih sestara poslala jasnu poruku: ako žele demokraciju, morat će se boriti za nju.
“Uništili su ljudima sve što im treba za rad, sve što imaju, i teroriziraju ljude. Ne mogu to nikako prihvatiti”, rekla je Hera. Nekadašnji poduzetnik Nagar danas je zapovjednik nekoliko postrojbi NOS-a u regiji Sagaing, a tog se zadatka prihvatio jer više nije mogao vidjeti mirno rješenje sukoba. “Mislim da rješavanje problema za okruglim stolom danas više nije moguće”, rekao je za BBC i dodao: “Svijet ignorira našu državu. Stoga ću se naoružati.”
(izvor: Hina)