Pandemija koronavirusa puno je toga zaustavila, ali, nažalost, ne i kockanje. Koliko zapravo cijela situacija s kockanjem izmiče kontroli, najbolje svjedoče podaci Porezne uprave FBiH u kojima stoji da su priređivači od igara na sreću u 2021. klađenjem ostvarili promet u iznosu od 1.598,112.128 KM.
Godinu ranije taj iznos bio je manji za 18 posto, točnije, priređivači igara na sreću u 2020. zaradili su 1.359,355.455 KM, piše Večernji list BiH, piše Večernji list BiH.
Tko je naviše potrošio?
Prema podacima koje su iz Porezne uprave iznijeli za Avaz, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanske županije koji su na igre na sreću potrošili čak 298,1 milijun KM, zatim HNŽ-a 274,8 milijuna KM, SŽ-a 246,5 milijuna KM. U SBŽ-u kladionice su evidentirale promet od 217,2 milijuna KM, ZDŽ-u 185,8 milijuna KM, a u USŽ-u 161,3 milijuna KM.
Kako je prikazano u podacima, stanovnici ZHŽ-a su na klađenje potrošili 106,7 milijuna KM, HBŽ-a 61,4 milijuna KM, Posavske 29,5, a BPŽ-a 16,4 milijuna KM.
Koliki broj ljudi svakodnevno vodi borbu s ovom ovisnošću, koje u većini slučajeva na samom početku nisu ni svjesni, za Večernji list ranije je objasnio specijalist traumatske psihologije dr. sc. Marko Romić.
– Kockanje je problem kojeg dobar dio bh. društva uopće nije ni svjestan. Broj patoloških kockara u poražavajućem je porastu. Ono što je sada drukčije u odnosu na ranije je način na koji ljudi kockaju. Više nisu toliko fizički prisutni u kladionicama, sada to rade preko mobitela i aplikacija što otežava uočavanje problema od obitelji i prijatelja – kazao je Romić navodeći procjene o broju kockara u BiH.
– Prema mojoj procjeni, u BiH je oko 50.000 patoloških kockara, ljudi koji su razvili ozbiljnu ovisnost o igrama na sreću. Broj onih koji još uvijek nisu razvili kriterije patoloških kockara je također u velikom porastu. Ako govorimo o brojkama, teško je to precizno odrediti, ali može se reći da je broj kockara i patoloških kockara u drastičnom porastu – kazao je Romić dodajući da je taj broj rastao u pandemiji kada su ljudi spas i izlaz iz krize tražili u kladionicama.
Osim broja kockara, sve je više djece koja u sve ranijoj dobi počinju igrati neke od igara na sreću.
– Dječaci se ranije susreću s kockom u odnosu na djevojčice. Već u petom razredu svoja prva iskustva stvaraju u kladionicama dok djevojčice nešto kasnije ulaze u kockarske krugove, u srednjoj školi – kazao je u nedavnom razgovoru. Romić je i voditelj kluba liječenih ovisnika o kocki, a o ozbiljnosti najbolje svjedoče prokockani iznosi. – Veliki je broj osoba čiji dugovi idu od 100.000 do 200.000 KM, a radio sam s ljudima koji su prokockali čak milijun maraka – kazao je.
Sustavno rješenje
– Posljedice su ogromne, obitelj se uništava do devetog koljena. Ti ljudi ne samo da prokockaju plaću, nego i ono što će zaraditi u idućih 20 godina, a neki prokockaju toliko novca da ga čak ne mogu zaraditi za cijeli život. Novac s kojim se kocka je novac koji je teško zarađen, a u nekim slučajevima nije ni zarađen nego je novac obitelji, prijatelja, kolega s posla… I možete zamisliti kako je djeci, posebice u ranijim fazama, koja gledaju svakodnevne svađe i suze svojih majki, djeci koja zbog kockanja roditelja nemaju najosnovnije: za školski sendvič, novac za knjige, odjeću i obuću… Razmislimo li u što se drugo taj iznos mogao uložiti umjesto što je završio u džepovima priređivača igara na sreću, vidimo alarmantnu, poražavajuću situaciju – objasnio je dodajući da se sustavno mora raditi na ovom problemu.
– Kao država moramo imati sustavno rješenje za ovaj problem u koji moraju biti uključene stotine, tisuće ljudi kako bismo barem na neki način pokušali ublažiti posljedice – zaključio je Romić, piše Večernji list BiH.
/Republika/