Međutim, unatoč jasnim stavovima o Dodiku, na sastanku Vijeća općih poslova u Bruxellesu, održanom u utorak (14. prosinca 2021.), Hrvatska nije podržala inicijative pojedinih zemalja o uvođenje sankcija EU-a prema njemu, pri tom naglašavajući kako je primarno da se problemi riješe dijalogom. Ipak, zemlje poput Nizozemske, Njemačke ili Luxembourga koje predlažu sankcije u daleko su drukčijem su položaju od Hrvatske koja graniči s BiH, ali i Srbijom. No, tu su i tri saborska zastupnika HDZ-a BiH, stranke čiji predsjednik nema kritike prema Dodiku, kao kontrolni i ključni paket bez čije podrške bi hrvatska vlada mogla glatko pasti, piše Dnevni list.
Cilj: Relaksacija odnosa Bošnjaka i Hrvata
Dojmovi oko posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, Sarajevu i Mostaru, još se prepričavaju. Ova, vrlo značajan, diplomatsi potez nije ostavio mjesta niti najmanjoj kritici, a iako je Plenković novinarima izjavio da on ne dolazi kako bi “peglao odnose” između Hrvatske i BiH već s porukom prijateljstva, dijaloga i suradnje, ali i “protivljenju bilo kakvim separatističkim i secesionističkim zahtjevima”, jasno je da cilj njegovog posjeta upravo relaksacija odnosa i to prvenstveno između političkih Bošnjaka i Hrvata u BiH.
Sukladno diplomatskim običajima, ovo Plenković nije trebao naglašavati. On je to pokazao isticanjem daljnjeg unaprijeđenja ekonomske suradnje s BiH, ulogom Hrvatske tijekom ratnih zbivanja u zbrinjavanju izbjeglica iz BiH i upućivanju humanitarne pomoći, kao i vrlo značajnom činjenicom koju je spomenuo, a to je da su se Hrvati na referendumu 1992. godine izjasnili za neovisnu BiH. Ali i svojim protokolom posjete.
Između ostaloga i kada je nakon razgovora s bh predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH sa svojim izaslanstvom položio vijenac na spomen obilježje prvim žrtvama srpske opsade Sarajeva na Mostu Suade i Olge, Suadi Dilberović i Olgi Sučić, koje su ondje ubijene 5. travnja 1992. godine, ali i kada je položio vijenac u Mostaru ispred spomenika braniteljima HVO-a na Trgu hrvatskih velikana, gdje se sastao i s predstavnicima HNS-a.
Niti naznaku kritike nije imao ni predsjednik SDA Bakir Izetbegović za kojeg je Plenković “korektan i utjecajan političar u Europi”, dok s predsjednikom HDZ BiH međusobno redovito izmjenjuje vrlo oštre riječi. No, Čović je u BiH kao i mnoga neriješena pitanja, a Plenković u Zagrebu.
Plenković o Dodiku: Moguć politički manevar; Čović o Dodiku: “Ne blefira”
Polusatni sastanak premijera Plenkovića i predstavnika HNS-a, predsjednika stranaka članica, hrvatskih dužnosnika u institucijama, a na kojem su nazočili i ravnatelj SKB u Mostar Ante Kvesić kao i rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, a na kojem novinari nisu nazočili, bio je tematski vrlo zanimljiv. Izuzev teme oko reforme izbornog zakona i već dobro poznati stavova, Plenković se tijekmo sastanka s predstavnicima HNS-a osvrnuo i na srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Upravoje komentiranje Dodikovih poteza tijekom cijele njegove posjete vješto se izbjegavalo ili su pružani vrlo umjereni, diplomatski odgovori.
Istodobno je za podsjetiti da je hrvatski premijer na summitu u Bruxellesu u listopadu ove godine upozorio na krizno stanje i tenzije u BiH i djelovanje Milorada Dodika. “Dodik šalje poruke destabilizacije BiH, a mi se zalažemo za jedinstvenu BiH”, kazao je on tada.
Jedina njegova značajnija izjava oko događanja u RS-u, izrečena tijekom posjeta BiH, je komentar na posljednju sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na kojoj su zastupnici vladajućeg SNSD-a i koalicijskih stranaka usvojili zaključke o protuustavnom prebacivanju nadležnosti s države na RS, gdje hrvatski premijer nije isključio mogućnost „političkog manevra”.
„Bez obzira na zaključke u NSRS-u koja je pozvala Vladu da to učini za šest mjeseci, razumijemo da su sada i razgovori o izbornom zakonu i moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja”, rekao je Plenković. No, njega je odmah demantirao sam Dragan Čović, kazavši za medije da “Dodik ne blefira”, da je “krajnje je ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH koje treba riješiti kroz razgovore”.
Ali, kako Dnevni list doznaje od pojedinih sudionika sastanka Plenkovića s HNS-om, on je na tom sastanku imao daleko izravniju retoriku oko Dodika.
Što je Plenković rekao predstavnicima HNS-a?
Plenković je rekao da “možda nekome izgleda ‘cool’ ono što Dodik radi”, ali da se “međunarodna zajednica zgraža nad njegovim postupcima i ne podržavaju ih”. Ovo je bila njegova jasna poruka kao i stajalište da se trebaju relaksirati odnosi između Bošnjaka i Hrvata u BiH te da je to ključna tema. Plenković je također jasno kazao kako za Hrvatsku nema dvojbe oko genocida u Srebrenici te da ta tema nikada nije ni bila upitna.
No, u međusobnom razgovoru s predstavnicima HNS-a govorilo se i o reformi izbornog zakona te kako mnogi veleposlanici zapadnih zemalja, posebice zemalja EU-a ne shvaćaju stanje u BiH. “Podneske prema inozemstvu pišu osobe i po 30 godina zaposlene u veleposlanstvima i institucijama, a veleposlanici se smjenjuju i ne mogu shvatiti kakvo je stanje”, kazao je Plenkoviću tijekom ovog sastanka.
Međutim, unatoč jasnim stavovima o Dodiku, na sastanku Vijeća općih poslova u Bruxellesu, održanom u utorak (14. prosinca 2021.), Hrvatska nije podržala inicijative pojedinih zemalja o uvođenje sankcija EU-a prema njemu, pri tom naglašavajući kako je primarno da se problemi riješe dijalogom.
Hrvatska vlada ovisi o tri zastupnika HDZ-a BiH
Ipak, zemlje poput Nizozemske, Njemačke ili Luxembourga koje predlažu sankcije u daleko su drukčijem su položaju od Hrvatske koja graniči s BiH, ali i Srbijom. No, tu su i tri saborska zastupnika HDZ-a BiH, stranke čiji predsjednik nema kritike prema Dodiku, kao kontrolni i ključni paket bez čije podrške bi hrvatska vlada mogla glatko pasti.
Ova uzročno-posljedična veza više je nego bitna i tu je HDZ-ova vlada iz Hrvatske, moglo bi se slobodno kazati, podčinjena Čoviću, bez obzira na “ružičaste” izjave o dvije sestrinske stranke – jasno je da predsjednik HDZ-a Hrvatske i predsjednik HDZ BiH imaju različite poglede i načine dolaska do rješenja. No, na koncu, obje stranke su dva zasebna politička subjekta u dvije vrlo različite zemlje s vrlo različitim problemima.
Dodik vizionar
Ipak, iako za sada prijedlog za sankcijama prema Dodiku nije bio na stolu europskih dužnosnika, pitanje je koliko će Hrvatska odolijevati sve glasnijim kritikama zbog protivljenja sankcijama Dodiku.
I tu ponovno podsjećamo na jedan od vrlo rijetkih susreta banjalučkog novinara Slobodana Vaskovića, oštrog kritičara Dodikove vlasti, kada mu je predsjednik SNSD-a, na pitanje oko saveza sa HDZ-om kazao: “Odluka da se ide s HDZ-om bila je ključna po opstanak RS. Posljednjih pet godina (razgovor Dodika i Vaskovića se odvijao 2016. godine op.au.) prestali svi napadi na Republiku Srpsku iz Hrvatske, koja je članica EU i to je moj veliki uspjeh, koji je omogućio opstanak RS”, podsjeća Dnevni list.
/Republika/