Predstavljanje nove knjige počasnog predsjednika HKD Napredak i PEU BiH mons. prof. dr. Franje Topića pod nazivom “Bosna i Hercegovina naša domovina” bit će upriličeno u četvrtak, 9. prosinca 2021. godine s početkom u 18 sati u prostoru Bosanskog kulturnog centra, Branilaca Sarajeva 24, Sarajevo.
Knjigu će predstaviti akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH, prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod, dr. Oliver Jurišić, prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Moderator predstavljanje je Dražen Janko.
Knjiga je podijeljena u četiri cjeline koje kronološki opisuju događaje navedenih godina. Riječ je o kolumnama objavljenim u Dnevnom listu od 2002-2003, Katoličkom tjedniku od 2005-2008, kao i o izabranim kolumnama, intervjuima i prigodnim govorima.
Knjiga se sastoji od 75 kolumni vezanih za političke, vjerske i društveno-kulturne događaje u Bosni i Hercegovini. Autor također donosi i razne stavove sugestivne spoznaje o pojedinim događajima poput položaja i budućnosti Hrvata u BiH i posebno u Sarajevu. U brojnim člancima autor donosi i biografske sadržaje i putovanja koja je imao kao predsjednik HKD Napredak. U njima donosi pojedinosti o sastancima i razgovorima s čelnim ljudima kako iz BiH, Hrvatske tako i iz svjetskog „mainstream-a“.
Knjiga također donosi pojedine događaje iz crkvene problematike; osvrće se na smrt sv. pape Ivana Pavla II. kao i na izbor pape Benedikta XIV i pape Franje za poglavara Katoličke Crkve. Autor pronalazi papu Ivana Pavla II. kao neiscrpan izvor teme o zagovaranju mira u Bosni i Hercegovini, spominjući 263 intervencije pape i Vatikana u pokušaju prekidanja sukoba u BiH.
U aktualnim temama koje se prikazuju kroz objavljene kolumne, autor međureligijskim stavovima i dogovorima iznosi rješenje suživota u Bosni i Hercegovini kao jedino moguće rješenje. Ništa manje autor ne piše ni o nekim važnim ličnostima, poput Rene Girarda, Teilharda de Chardina, svjetskoj literaturi kao što je djelo Fukuyama (Kraj čovjeka), ili Machiavellija „Vladar“ u kojem su istaknute karakteristike uspješnog vladara.
Posebnu pozornost autor sa svojim kolumnama ipak stavlja na potrebe prihvaćanja BiH svojom domovinom od strane bosanskohercegovačkih Hrvata i svih drugih građana. Na nekoliko stranica, kroz sva četiri poglavlja, Topić piše o značaju poštovanja, imanja i želje za uspjehom vlastite zemlje, ističući kako ni jedna zemlja, pored Hrvatske naravno, nema više kulturnih institucija (časopisi, radiji, kulturna društva) s hrvatskim predznakom od BiH. U ovoj zemlji je snažno prisutna kultura i tradicija Hrvata. Na nekoliko mjesta ističe kako je Vrhbosanska nadbiskupija među najstarijima (1089.) na ovim prostorima, ne zaboravljajući na franjevce, dominikance i redovnice. Nadalje autor ističe često nejasnu i nekonzistentnu politiku Zagreba češće govoreći kako u BiH, a napose u Sarajevu, nema života za Hrvate. Ovu konstrukciju Topić s argumentima opovrgava na više mjesta. Prof. Topić na više mjesta ukazuje na konstrukcije koje se moraju promijeniti kako bi došlo do željenih rezultata i prosperitetne domovine BiH, ističući važnost povezanosti BiH i Hrvatske. Tko neće da radi neka i ne jede, kaže Pavao (2 Sol, 10). „Bog ne pomaže lijenost i nerad“ upozorava prof. Topić.
U posljednjem, četvrtom dijelu, autor donosi osvrte na neke izjave i prozivke koje su mu upućene.
Ova knjiga na 240 stranica teksta obrađuje i donosi određene velike ideje, pokreće aktualne teme iz prošlosti koje se i nakon desetak godina nisu razjasnile, gradi porušene mostove između islama i kršćanstva, ruši barijere među nepromjenjivim nacionalnim težnjama te pokušava izgraditi dublju moralnu svijest svih bosanskohercegovačkih građana.