Pandemija bolesti COVID-19 u Japanu je doživjela posve neočekivani obrat, a njihovi znanstvenici tvrde da je delta varijanta samu sebe istrijebila katastrofalnom pogreškom pri mutiranju.
Peti val bolesti COVID-19 u Japanu doslovce je nestao na toliko dramatičan način da su znanstvenici ostali zbunjeni kako je do toga došlo. Jedan tim znanstvenika sugerira da je visokozarazna delta varijanta novog koronavirusa mutirala samu sebe u izumiranje u toj otočkoj naciji.
Sredinom kolovoza u Japanu je zabilježen nagli rast slučajeva koronavirusa, s više od 23.000 novozaraženih dnevno. Trenutačno te su dnevne brojke pale na samo 170 slučajeva novozaraženih, a zabilježeni smrtni slučajevi od te bolesti pali su na jednoznamenkaste brojeve u studenom.
Drastičan pad novozaraženih i smrtnih slučajeva uvelike je pripisan vrlo visokoj procijepljenosti, prihvaćanju nošenja maski u javnosti te drugih epidemioloških faktora. No dio znanstvenika ipak smatra da je ovaj pad jedinstven.
Izuri Inoue, genetičar s japanskog Nacionalnog instituta za genetiku, vjeruje da je Japan imao sreću i svjedočio tome da je delta varijanta uglavnom iskorijenila druge varijante virusa SARS-CoV-2 prije negoli je izbrisala i samu sebe.
Inoue i njegovi kolege već neko vrijeme proučavaju mutacije virusa SARS-CoV-2 te kako na njih utječe protein nsp14, koji je ključan za razmnožavanje virusa.
RNK virusi, poput novog koronavirusa, obično imaju vrlo visoku razinu mutacija, što im pomaže u brzoj prilagodbi na promjene u okolini. No, to otvara i mogućnost za takozvanu “katastrofalnu pogrešku”, odnosno kad se loše mutacije nakupe te u konačnici izazovu izumiranje određene varijante. Čini se da navedeni protein nsp14 na neki način pruža pregled pogreški i tako pomaže genomu virusa da ostane ispod praga katastrofalne pogreške.
U slučaju japanskog petog vala koronavirusa, Inoue vjeruje da je nsp14 delta varijante zakazao u toj zadaći, s obzirom na genetsku studiju uzoraka prikupljenih između lipnja i listopada ove godine.
Suprotno očekivanju njegova tima, u uzorcima je primijećen nedostatak genetske raznovrsnosti, dok su mnogi uzorci imali genetske promjene na području koje se naziva A394V, koje je povezano s proteinom nsp14.
Bilo smo doslovce šokirani kad smo to otkrili. Delta varijanta je u Japanu bila izrazito prenosiva te je istisnula sve druge varijante. No kako su se mutacije nakupljale, vjerujemo da je s vremenom postala manjkav virus koji se više nije mogao replicirati, pojasnio je Inoue za navedeni japanski dnevni list.
Ta teorija mogla bi biti relevantna i za prethodni SARS soj, koji je pronađen 2003. godine te ponuditi objašnjenje zašto se iz njega nije razvija pandemija. No, to bi isto tako bilo teško za potvrditi jer je proboj završio relativno brzo, zbog čega nisu masovno prikupljeni genetski podaci potrebni za testiranje ove teorije i na tom soju.
I dalje ostaje nejasno zašto je baš Japan imao tako sretne okolnosti jer se ništa slično s novim koronavirusom nije dogodilo u drugim istočnoazijskim zemljama, poput, recimo, Južne Koreje, čija je populacija genetski bliska onoj u Japanu. No, mutacije na virusu koje su Inoue i njegovi kolege otkrili otkrivene su u još najmanje 24 druge države.
Inoue i njegov tim planiraju studiju sa svojim otkrićima objaviti krajem studenoga.
Ako se ta teorija i potvrdi, to u najboljem slučaju znači predah za japansko stanovništvo jer će s vremenom druge, uspješnije varijante pronaći svoj put do te zemlje, iako Inoue vjeruje da bi to trenutačne epidemiološke mjere mogle značajno odgoditi.