Zemlja će se zagrijati za 2,7 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine prema obećanjima koje su svjetske države dale ususret klimatskom summitu COP26 koji će se održati u Glasgowu. To u principu predstavlja katastrofalnu razinu zatopljenja koja će izazvati razarajuće poplave, toplinske udare te druge klimatske rizike.
Crna procjena UN-ovog izvješća o smanjenju emisija za 2021. godinu koristila je analizu obećanja svjetskih vlada te njihovih formalnih planova za smanjenje emisija štetnih plinova ususret klimatskom summitu u Glasgowu.
Jedan od ključnih ciljeva tog summita jest izazvati nove, jače planove svjetskih država po prvi put od 2015. godine i Pariškog sporazuma. No unatoč velikim obećanjima velikih zagađivača, među kojima su i Kina, SAD, Velika Britanija, Europska unija te Japan, svijet je na putu da itekako ne provede dogovoreno Pariškim sporazumom, odnosno da ne postigne usporavanje globalnog zatopljenja na između 1,5 i 2 stupnja Celzija
Pozitivno gledano, vidimo da su se stvari pokrenule. Države su generalno govoreći predale jače planove. Istovremeno, to se događa kudikamo presporo. To je poput okretanja supertankera. Napredak je jednostavno prespor. MI radimo bebine korake umjesto ogromne skokove, ističe Anne Olhoff s danskog Tehničkog sveučilišta i jedna od autorica izvješća.
Stavljanje svih planova i obećanja na jednu hrpu pokazuje da će na godišnjoj razini smanjenje emisija ugljičnog dioksida ostati kratko za četiri milijarde tona u 2030. godini, ako se to usporedi s ciljem postavljenim Pariškim sporazumom.
Da bismo u 2030. godini ostali na razini globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija, godišnje emisije ugljičnog dioksida moraju biti ukupno 28 milijardi tona niže od onog što je predstavljeno u planovima i obećanjima svjetskih država trenutno. Godišnje emisije ugljičnog dioksida danas iznose 40 milijardi tona na svjetskoj razini.
To jasno pokazuje da nećemo pogoditi cilj, kaže Olhoff.
Jedna zemlja koja još nije predstavila svoj plan i koja navedeno može ipak malo ublažiti jest Indija.
Tračak optimizma daju i dugoročna obećanja nacija za postizanje nulte stope emisija do 2050. i 2060. godine, no tek je nekolicina država i zakonski dala šansu ostvarenju tih planova.
Katastrofalna poplava uzrokovana klimatskim promjenama
Klimatske promjene ugrožavaju dvije milijarde ljudi: “Ovo su sumorna upozorenja. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica”
Olhoff je otkrila i da ako svjetske države smanje emisije u narednim godinama prema zacrtanim planovima za nultu stopu emisija, svijet će se i dalje zagrijati za 2,2 stupnja Celzija, što je donekle nadomak cilja postavljenog Pariškim sporazumom. Ipak, smanjenje tih emisija daleko je od garantiranog, barem kratkoročno gledano.
Osim ako ne vidimo jasnu promjenu u smjeru smanjenja emisija u kratkom roku, ti dugoročni ciljevi ubrzo neće biti pouzdani, kredibilni ili čak i izvedivi, poručuje na kraju Olhoff.
Izvor: New Scientist