U Sloveniji, koja predsjeda Europskom unijom, u Brdu kod Kranja, na neformalnoj su se večeri okupili šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije, na kojoj je bio i premijer Andrej Plenković. Raspravljali su o ulozi Europske unije na međunarodnoj sceni i odnosu prema Kini i Sjedinjenim Državama. Danas će tema sastanka biti Zapadni Balkan.
– Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Podržavamo europsku perspektivu i proces proširenja na nama susjedne države. Smatramo da je to izrazito važno, da tu poruku moramo snažno poslati i danas, a to smo učinili i u Zagrebu prije godinu i četiri mjeseca. Očekujem da će deklaracija, koja je manje više dogovorena, ostati tog sadržaja. Mislim da je to mali doprinos u pravom smjeru, kazao je među ostalim hrvatski premijer Andrej Plenković, prenosi HRT.
Slovenski predsjednik Borut Pahor primio je u Brdu kod Kranja njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja odlazi u mirovinu. Dodijelio joj je najviše slovensko odlikovanje, Orden za izvanredne zasluge, za produbljivanje svestranih odnosa između Slovenije i Njemačke i vjerodostojno europsko vodstvo.
Na ulice Ljubljane izašli su prosvjednici kako bi podignuli glas protiv vlade i protuepidemijskih mjera. Okupilo se nekoliko tisuća ljudi. Izbili su neredi i sukobi s policijom, koja je upotrijebila vodeni top i suzavac. Prosvjednici su bacali baklje i drugu pirotehniku. Prosvjedi se nisu smirili ni sinoć, izvjestila je HRT.
Inače, na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja, kojemu je slovensko predsjedništvo Vijeća domaćin, okupili su se čelnici i čelnice država članica EU-a i šest partnera sa zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova.
Sastankom na vrhu predsjedava predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Predsjednik Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljaju EU.
Sastanak na vrhu dio je EU-ova strateškog angažmana sa zapadnim Balkanom, u skladu sa Strateškim programom za razdoblje 2019. – 2024. Prethodili su mu sastanci na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održani 2018. u Sofiji i 2020. putem videokonferencije u Zagrebu.
Program sastanka na vrhu
Sastanak na vrhu sastojat će se od plenarne sjednice, nakon koje će uslijediti sjednica rezervirana za čelnike.
Glavne teme rasprava bit će:
ponovno potvrđivanje europske perspektive zapadnog Balkana, koja je u zajedničkom strateškom interesu i zajednički je strateški izbor
razvoj naše suradnje i društveno-gospodarski oporavak regije u kontekstu aktualne pandemije bolesti COVID-19
provedba gospodarskog i investicijskog plana u kojem se utvrđuje opsežan paket ulaganja, kojim će se ostvariti održiviji i zeleniji rast usmjeren na ljude obilježen višim stupnjem digitalizacije, i od kojeg će koristi imati i regija i Europa u cjelini
jačanje regionalne suradnje
razmatranje daljnje suradnje u političkim i sigurnosnim pitanjima od zajedničkog interesa.
Tijekom plenarne sjednice čelnicima će se pridružiti predstavnici Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.
Očekuje se da će na kraju sastanka čelnici EU-a donijeti izjavu, a čelnici sa zapadnog Balkana bit će pozvani da se usuglase s njome.
Gospodarski i investicijski plan vrijedan 30 milijardi eura
EU je glavni politički, gospodarski i trgovinski partner zapadnog Balkana. EU toj regiji pruža dosad nezabilježenu financijsku potporu, a tijekom sljedećih sedam godina za nju će mobilizirati približno 30 milijardi eura.
EU će osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 9 milijardi eura u okviru deset vodećih ulagačkih inicijativa. Na taj se način gospodarskim i investicijskim planom nastoji:
stimulirati dugoročan gospodarski oporavak
ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju
poduprijeti regionalnu suradnju
potaknuti približavanje EU-u.
Gospodarskim i investicijskim planom ujedno će se privući javna i privatna ulaganja, uz potporu jamstva za zapadni Balkan, kojim bi se moglo mobilizirati 20 milijardi eura.
Zajednička odgovornost
Ulaganja u okviru gospodarskog i investicijskog plana trebala bi poslužiti kao pokretač pozitivnih promjena na zapadnom Balkanu. No to će biti održivo samo ako sve strane zajedno ulože napore.
Stoga je EU-ova potpora povezana s konkretnim napretkom u području vladavine prava, društveno-gospodarskih reformi i poštovanja europskih vrijednosti, pravila i standarda. Večer uoči sastanka na vrhu, 5. listopada predsjednik Michel pozvao je čelnike EU-a na neformalnu radnu večeru Europskog vijeća.
/Republikainfo.com/