Predsjedavajući Nobelovog komiteta koji je određen za dodjelu nagrade za književnost Anders Olsson u intervjuu za The New Republic govorio je o tome na koji će se način dodjeljivati nagrada u budućnosti, ali i o nagradi koja je dodijeljena Peteru Handkeu. Nagrada Handkeu koja je dodijeljena 2019. izazvala je brojne negativne reakcije posebno zbog njegovog negiranja genocida u Srebrenici, prenosi N1 BiH.
Novinar The New Republica-a Alex Shephard pitao je Olssona da li je iznenađen negativnim reakcijama na dodjelu nagrade Handkeu, a Olsson smatra da je to vrlo važno komentirati.
“To je za nas bila vrlo važna nagrada jer je Peter Handke, puno, puno godina bio vrlo zanimljiv za nas kao kandidata. Ima izvanredan rad i imao je ogroman utjecaj na razvoj suvremene proze u Europi i drugim zemljama. Njegove književne zasluge nisu upitne. Rasprava o Handkeu za nas je bila pomalo šokantna jer se nije ticala njegovih književnih zasluga kao pisca. Ono što nas je posebno zbunjivalo je to što nismo dobili kritiku zbog nagrade na primjer Pintera. Harold Pinter je bio osoba koja je bila puno artikuliranija i radikalnija u političkom smislu nego što je Handke ikada bio. Handke je politički idiot, moglo bi se kazati. Njegov stav prema politici nije toliko radikalan ili svjestan kao što je bio Pinterov. Pinter – htio je osloboditi bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića iz pritvora u Haagu – i aktivno je kritizirao bombardiranje Beograda”, kazao je Olsson.
Ipak u nastavku odgovora je ponudio i stav prema kojem misli da će nagrada Handkeu u budućnosti biti smatrana dobrim odabirom.
“Moramo biti svjesni zeitgeista. Ljudi se mijenjaju i moramo se baviti mnogim, mnogim stvarima, ali na akademiji uvijek moramo imati književne zasluge kao svoj krajnji kriterij. Osobno sam ponosan na nagradu Handke -a i siguran sam da će se to smatrati jednim od naših najboljih izbora u povijesti nagrade. Ali bili smo pomalo potreseni odgovorom! Ali ono što je bilo dobro u tome je što smo morali razmisliti o temelju nagrade”, zaključio je Olsson.
Napomenimo kako su u vrijeme dodjele nagrade Handkeu, ali i nakon toga kako u Norveškoj tako i u drugim dijelovima Europe bili organizirani prosvjedi Srebreničana, a i brojni novinari su imali neka teška pitanja za Handkea povezana s njegovim negiranjem genocida i političkim stavovima i radovima, piše N1 BiH.
/Republikainfo.com/