“Hoće li današnja odluka potaknuti da djeca u školama kvalitetnije uče ćirilicu? Hoće li riješiti problem povratka prava Srba na korištenje nekretnina u Starom gradu u Mostaru? Hoće li riješiti problem legitimnog predstavljanja Srba u HNŽ-u? Neće! Evo, izmijenjen je Ustav, hoće li to spriječiti SDP, HDZ, SDA i druge u imenovanju “svojih Srba” kao predstavnika srpskog naroda? Prema tome, ne radi se ni o kakvoj odluci s kojom se osiguravaju nečija ljudska prava, nego o čistom političkom marketingu, koji će rezultirati nekom trgovinom”, zaključuje na Raguž.
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u Skupštini HNŽ-a, Slaven Raguž, na današnjem izglasavanju amandmana na Ustav ove županije kojim se ostvaruje konstitutivnost srpskog naroda u HNŽ-u, ravnopravna upotreba jezika i pisama kojom se podrazumijeva ukidanje naziva “bošnjački jezik” te usklađivanje naziva ‘bosanski jezik’ s Ustavom Federacije BiH, jedini je glasao ‘protiv’.
“Moje protivljenje je načelne prirode. Ne možemo se s jedne strane boriti za očuvanje konstitutivnosti, a s druge strane podržavati postupke i odluke koje kao polazno, temeljno ishodište, imaju Odluke koje za cilj imaju dokidanje istog, odnosno, relativiziranje pojma konstitutivnosti u cilju gaženja prava malobrojnijih od strane onih kojih ima više”, pojašnjava svoj potez za Republiku ovaj zastupnik.
On potom, kaže kako inicijativa prema Ustavnom sudu po pitanju konstitutivnosti Srba nije krenula od političkih predstavnika Srba, nego od strane SDA, konkretno Edhema Bičakčića i Fadila Novalića, koji su, svaki u svoje vrijeme, uputili Apelacije na ovu temu.
“Kontinuitet je to politike ove stranke koja svoje začetke ima u Odluci Ustavnog suda U 5/98-III, po Apelaciji Alije Izetbegovića. Tobožnja konstitutivnost svih naroda na teritoriju cijele BiH. Ovu Odluku su nametnuli bošnjački i međunarodni članovi Ustavnog suda, koji su pak bili izravno uvjetovani za donošenje iste od strane visokog predstavnika Wolfganga Petricha. Ona je temelj svih katastrofalnih i diskriminatornih nametanja od strane ovog Visokog predstavnika koji je Hrvate u BiH doveo u situaciju institucionalne i ustavno-pravne neravnopravnosti u odnosu na druga dva naroda. Prema tome, podrška ovoj inicijativi bila bi eklatantno gaženje mojih ideala. Kako će HDZ BiH i HDZ1990 opravdati narodu da ovim činom sljeduju politiku Alije Izetbegovića i Wolfganga Petricha, to je njihov problem”, iscrpno pojašnjava Raguž svoje razloge za “ne”.
Kada je riječ o terminu “bošnjački” i “bosanski jezik”, Raguž ima svoje viđenje: “SDA je forsirala ove izmjene kako bi se u terminologiji Ustava „bošnjački jezik“ zamijenio u „bosanski jezik“. Nemam ništa protiv da svatko svoj jezik naziva kako želi i uvijek ću poštovati taj naziv u svome diskursu, ali imam protiv da se hrvatskom standardnom jeziku nameće „bosanski jezik“ kao ime jezika s kojim priča bošnjački narod u BiH”.
Također, Raguž ističe i to da je, kako smatra, konstitutivnost Srba u HNŽ-u, jednako kao i svih naroda u BiH, osigurana i definirana na teritoriju cijele BiH kroz tijela središnje vlasti i kroz zajedničke institucije koje imaju jurisdikciju na teritoriju cijele BiH.
On naglašava kako su ovim odlukama Hrvati sebe dodatno diskriminirali te da je posrijedi “marketinški potez po mjeri unitarističkog, političkog Sarajeva”, a ne borba za ljudska i građanska prava.
“Primjena bilo kakvih odluka koje kao polaznu osnovu imaju politička htijenja koja, kroz tobožnju borbu za konstitutivnost i ljudskih prava, izravno udaraju na pojam konstitutivnosti znači aktivno sudjelovanje u politici koja od Federacije ima namjeru stvoriti čisto bošnjački entitet.
Hrvati, kao konstitutivan narod nemaju jednake institucionalne mogućnosti zaštite svojih interesa i nametanjima izmjena Ustava dovedeni su u diskriminirajući položaj. Političkim predstavnicima u fokusu mora biti isključivo dovođenje u istu ravan prava svog naroda. Marketinški potezi koji za cilj nipošto nemaju borbu za ljudska i građanska prava, nego isključivo primjenu koncepta BiH po mjeri unitarističkog političkog Sarajeva, to nipošto nisu”, smatra on.
No, ovaj zastupnik postavlja i neka zanimljiva pitanja.
“Hoće li današnja odluka potaknuti da djeca u školama kvalitetnije uče ćirilicu? Hoće li riješiti problem povratka prava Srba na korištenje nekretnina u Starom gradu u Mostaru? Hoće li riješiti problem legitimnog predstavljanja Srba u HNŽ-u? Neće! Evo, izmijenjen je Ustav, hoće li to spriječiti SDP, HDZ, SDA i druge u imenovanju “svojih Srba” kao predstavnika srpskog naroda? Prema tome, ne radi se ni o kakvoj odluci s kojom se osiguravaju nečija ljudska prava, nego o čistom političkom marketingu, koji će rezultirati nekom trgovinom”, zaključuje na kraju Raguž.
(Republikainfo.com/V.S.H.)