Velika košnica birokrata EU i glavni belgijski grad Bruxelles do 2030. godine mogao bi doživjeti drastičnu promjenu nakon što je Europska komisija u utorak najavila da će u narednih devet godina drastično smanjiti količinu uredskog prostora koje trenutno koriste.
Prema najavama i informacijama koje je medijima dao povjerenik za administraciju i proračun Johannes Hahn, europska birokracija do 2030. planira se “riješiti” polovice od ukupno 50 zgrada koje trenutno koristi na području prijestolnice Unije, prenosi Jutarnji list.
U konačnici, međutim, to će značiti smanjenje ukupnog udjela uredskog prostora za 25, a ne 50 posto s obzirom na činjenicu da se Komisija planira odreći manjih objekata te radnike koji će i dalje dolaziti na posao preseliti u veće zgrade, a sve s namjerom kako bi Komisija i u praksi provodila ciljeve održivosti i smanjenja emisija koje dolaze s masivnim korištenjem uredskih prostora.
Rezultati ankete
Drastična najava dolazi nakon što je ova institucija, čiji dobar dio radnika zbog pandemije radi od kuće, napravila anketu među svojim zaposlenicima kako bi provjerila interes radne snage da rad od kuće iz privremene pojave pretvore u trajnu, a podaci su pokazali kako više od 90 posto zaposlenika favorizira trajno uvođenje rada od kuće barem dva do tri dana u tjednu.
“Kao i sve ostale javne i privatne organizacije, sada tražimo najbolji balans između uredskog rada te rada od kuće. To je novonormalna situacija. Naši uredski prostori bit će prilagođeni za takozvani teleworking”, rekao je Hahn, najavivši kako Komisija priprema uredsku reorganizaciju zahvaljujući kojoj će institucija napokon postati fleksibilnija i atraktivnija kao poslodavac.
Umjesto trenutnih 780 tisuća četvornih metara uredskog prostora koliko sad koriste, do 2030. kvadratura će biti smanjena na 580 tisuća, a napokon će se u istom uredskom prostoru spajati odjeli zaduženi za iste politike, koji su dosad funkcionirali raštrkano. Izgledno je također da će Komisija zbog centralizacije odjela morati potražiti nove, prikladnije uredske prostore pa se kao jedno od rješenja spominje preseljenje djela ureda na područje briselske sjeverne četvrti, prostora koji je 60-ih i 70-ih godina doživio neuspješnu urbanizaciju kad su gradski planeri postojeći živi dio grada pretvorili u centar poslovnih nebodera koje nikako nisu uspijevali popuniti.
Pandemija bi, dakle, poprilično mogla izmijeniti svakodnevni ritam belgijske prijestolnice, a brojna istraživanja već sada ukazuju da bi upravo velike, urbane cjeline mogle trpjeti najveće posljedice izmjena trendova na tržištu rada.
Naime, i dok brojni zaposlenici trajni rad od kuće dočekuju uz veliki aplauz, analiza konzultantske kuće McKinsey “Budućnost rada nakon covid pandemije” upozorava kako će implikacije za urbane cjeline biti drastične. Analiza pokazuje kako 20 do 30 posto svjetske radne populacije ima potencijal u narednim godinama prijeći na hibridni model rada (dio tjedna radi se od kuće, a dio iz ureda), a to će se pak drastično odraziti na smanjenje potrebe za javnim prijevozom i za uredskim prostorima, ali i na već sada ekonomski izrazito pogođen sektor ugostiteljstva.
Posljedice
Dapače, posljedice bi prema McKinseyju ponajviše trebali osjetiti ekonomski najrazvijeniji gradovi jer potencijal za rad od kuće ponajviše postoji u visokokvalificiranim zanimanjima – redom financijskom i bankarskom sektoru, menadžmentu, IT-ju i telekomunikacijama, kreativnim zanimanjima i sličnome.
Već 2020. godina donijela i više nego dovoljno dokaza da se tržište strukturno mijenja. Dok je u SAD-u potreba za uredskim prostorima u 2020. pala za 10,4 posto, New York bilježi smanjenje potražnje od 21 posto, a smanjenje potražnje prijavljuju i europski gradovi kao što su Barcelona i Madrid.
Iz Colliers Internationala upozoravaju kako će rad od kuće sigurno utjecati na fluktuaciju radno sposobnog stanovništva u urbanim cjelinama čemu će se popratne djelatnosti morati prilagoditi, a to se već sad najbolje vidi na primjeru restorana u poslovnim dijelovima grada koji bilježe velike padove prometa.
Kad je u pitanju Zagreb, starija konzultantica iz Colliersa Nuccia Basanić upozorava da metropolu, pandemiji usprkos, i dalje karakterizira nedostatak modernih uredskih prostora koji je djelomično uzrokovan i potresom u Zagrebu kad su mnoge tvrtke bile prisiljene pronaći nove urede.
Većina zaposlenika može birati model rada
Čak i domaći primjeri potvrđuju rezultate analize: prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Hrvatske udruge banaka, banke u Hrvatskoj prilagodile su se zaposlenicima te im se u većini slučajeva dopušta da sami odaberu modalitet rada, a većina njih potom je uložila dodatan napor da im osigura uvjete za rad od kuće kao što je to zaštita uređaja koje koriste, ali i opskrba laptopima, mobitelima, slušalicama s mikrofonom i svime ostalim što im je potrebno za svakodnevno obavljanje posla.
Osim toga, neke od banaka već su počele uvoditi zajedničke radne stolove uz pomoć kojih je moguće provoditi modalitet hibridnog rada, a za očekivati je uvođenje i novih mjera.
“Ovisno o trendovima i potrebama zaposlenika, banke će svakako nastojati što kvalitetnije upravljati troškovima poslovanja odnosno količina uredskog prostora će korelirati s potrebama zaposlenika”, poručili su, ali i napomenuli kako su poslovni uredi i socijalizacija važan faktor za rad na kreativnim i timskim zadacima, prenosi Jutarnji list.
/Republikainfo.com/