Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Nikola Čiča smatra da se četiri nacionalna i kulturna društva, HKD “Napredak”, Bošnjačka zajednica kultura “Preporod”, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” te Židovsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”, koja značajno doprinose kulturnom životu BiH, trebaju odvojiti od svih ostalih nevladinih udruga.
Istaknuo je kako su to organizacije koje postoje više od 120 godina u BiH te da od svih kulturnih institucija u BiH, osim Zemaljskog muzeja koji slavi 133. rođendan, nema starije institucije na ovim prostorima.
”Iz tog razloga nam je vrlo bitna suradnja s tim organizacijama, ali nam je bitno i da se kroz zakonsku regulativu te četiri organizacije prepoznaju kao institucije, jer smo i u Daytonskom mirovnom sporazumu decidno navedeni kao institucije od značaja za narod BiH. To često zaboravljamo, međutim, ako Dayton smatramo temeljnim ustavom, onda nas i vlasti moraju prepoznati na taj način”, rekao je razgovoru za FENU predsjednik HKD Napredak. Smatra da kroz kulturu u svakom trenutku jedni drugima mogu ponuditi mnogo više te da se kao temeljene organizacije i institucije kulture u BiH, trebaju odvojiti od drugih. ”Pokrenuli smo niz zajedničkih projekata u velikim bh. gradovima Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar i Zenica i na taj način planiramo pokazati želju za zajedničkim i boljim životom na ovim prostorima”, kazao je Čičaza FENU.
Zahvalio je Federalnom ministarstvu kulture i spora na dodjeli značajnih sredstava, kao i ministrici Zori Dujmović koja, kako je kazao, ”radi na tome da se četiri temeljna društva uvrste u proračun s malo većim iznosom”.
”Vrlo nam je bitno da se kroz zakonsku regulativu prepoznamo kao zaseban segment, kako bi pokazali da smo društveno odgovorne organizacije. Sav novac koji dobijemo plasiramo u svrhu podizanja razine kulture u BiH”, naglasio je Čiča. Izrazio je zadovoljstvo da sva četiri društva žele ići u istom pravcu te da rade sve kako bi ustrajali u tom cilju za dobrobit svih u BiH. Prošle godine su, dodao je, uspostavili značajnu suradnju s Bošnjačkom zajednicom kulture Preporod, te su razinu razumijevanja i zajedničkog rada podigli na znatno višu razinu čemu svjedoči koncert u sarajevskoj Vijećnici održan u lipnju. Također, Napredak je imao u planu tijekom pošle godine organiziranje niza simpozija, među kojima su “Stanje i perspektiva hrvatskog jezika u BiH“ u Sarajevu te simpozij o radu HKD Napredak u Zagrebu, ali slijedom okolnosti i zabrana kretanja, nisu uspjeli realizirati te projekte.
Čiča ističe da je prošla godina, za vrijeme pandemije koronavirusa, smanjila kapacitete djelovanja, ali je naglasio da će ih u ovoj godini pokušati ponovo pokrenuti. Međutim, ponosan je što je unatoč svemu što se dešavalo, HKD Napredak uspio realizirati niz manifestacija i projekata.
Među njima je izložba Miroslava Bilaća “Vjetar života“ koja je prošle sedmice organizirana u galeriji “Mak” na kojoj je predstavljeno više od 40 djela tog umjetnika koji se čuvaju u fundusu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. ”Miroslav Bilać je veliki sarajevski kulturni djelatnik koji je ostavio dubok trag i koji je imao više od 500 samostalnih izložbi u BiH, Hrvatskoj, a i šire. Te slike smo predstavili i pokazali koliko je bitno da neke stvari ponovo stavimo u fokus”, kazao je Čiča. Pohvalio je i manifestaciju “Napretkovi dani“ koja je krajem prošlog tjedna otvorena u Tuzli predstavljanjem Hrvatskog narodnog godišnjaka, Napretkovog kalendara i izložbom slika Annale 2020, u Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković.
Događaj je način predstavljanja sarajevske Središnjice Napretka u Tuzli, a kompletan program manifestacije Napretkovi dani sadrži šest događaja i programa, koje su podružnice tog kulturnog društva realizirale u protekloj godini. Čiča je naglasio kako su nakon određenog vremena pokrenuli i podružnicu u Banja Luci koja posljednje dvije godine odlično radi i posljednjih ih mjeseci imala nekoliko značajnih manifestacija, kao što su predstavljanje knjiga i održavanje koncerata.
”Pokušavamo u svakom gradu u BiH podići razinu kulturnog života i na taj način barem malo doprinijeti da kultura spajanja ljude, a ne razjedinjava”, istaknuo je Čiča. Podsjetio je da HNK Napredak ima 67 podružnica u osam europskih zemalja na dva kontinenta. ”U BiH je teško naći mjesto gdje HNK Napredak nije dao značaj doprinos kulturi”, istaknuo je Čiča te dodao da u većem broju mjesta u posjedu imaju nekretnine koje zbog zakona o restituciji nikada nisu vraćene Napretku. Na prostoru bivše Jugoslavije, dodao je Čiča, u posjedu imaju više od 500 nekretnina, ali naglašava da su u posjed uspjeli vratiti zanemariv broj.