Predviđa se da će tržišne stope globalnog gospodarstva u 2021. godini porasti za oko 5 posto, što je najbrža stopa zabilježena u 21. stoljeću, vraćajući ukupno globalno gospodarstvo na razine proizvodnje prije pandemije do kraja 2021. ili početkom 2022. godine, prenosi ICTbusiness.
Predviđanja upravo objavljena u PwC-ovom izvješću „Global Economy Watch for 2021. godinu – From the Great Lockdown to the Great Rebound” ističu ključne teme za 2021. godinu povezane sa širim resetiranjem gospodarstava, vještina i društva.
Rast će se vratiti, ali će biti neujednačen, a ovisit će o uspješnoj i brzoj primjeni cjepiva i kontinuiranim prilagodljivim fiskalnim, monetarnim i financijskim uvjetima u većim svjetskim gospodarstvima. Još jedna ključna tema bit će sinkronizacija ulaganja u zelenu infrastrukturu kroz nastojanja za oporavak i rast, stvarajući prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.
Unatoč predviđenom porastu tržišnih tečajnih stopa ove godine od 5 %, predviđanja upozoravaju da će sljedećih tri do šest mjeseci i dalje biti izazovno, posebno za zemlje sjeverne hemisfere koje prolaze kroz zimske mjesece jer bi mogle biti prisiljene na daljnja lokalizirana ili potpuna zaključavanja na razini cijele ekonomije (kao što se nedavno pokazalo u Velikoj Britaniji).
Na primjer, proizvodnja u nekim naprednim gospodarstvima mogla bi se smanjiti u prvom kvartalu, a ukupni rast vjerojatnije će se ubrzati u drugoj polovici godine, kada se očekuje da će velika napredna gospodarstva već procijepiti najmanje dvije trećine svog stanovništva.
„Iako je dobra vijest da će se ukupno globalno gospodarstvo vjerojatno do kraja 2021. ili početkom 2022. godine vratiti na razinu proizvodnje od prije krize, prepoznatljiva značajka Velikog oporavka je da će biti neujednačen u različitim zemljama, sektorima i za različite razine dohotka. Na primjer, kinesko je gospodarstvo već veće od svoje pred-pandemijske veličine, ali malo je vjerojatno da će se druga napredna gospodarstva, posebno gospodarstva temeljena na uslugama poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Španjolske ili ona usmjerene na izvoz kapitalnih dobara, poput Njemačke i Japana, oporaviti i do kraja 2021. godine dostići razinu prije krize“, ističe Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.
U gospodarstvima poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Španjolske i Njemačke, predviđa se da će rastuće, ali niže razine proizvodnje, donijeti porast stope nezaposlenosti, pri čemu će većina pogođenih radnih mjesta biti ona na donjem kraju raspodjele dohotka, što će pogoršati nejednakosti u dohotku.
„Jednom kada virus bude pod kontrolom, pažnja kreatora politika morat će se usredotočiti na postavljanje temelja održivom i inkluzivnom rastu s posebnim naglaskom na stvaranje radnih mjesta i promicanje agende zelene ekonomije. Poslovni lideri sada moraju planirati i u smislu rasta i ulaganja, uključujući usavršavanje postojeće radne snage kao ključni aspekt“, objašnjava Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.
Zaštita okoliša bit će važan fokus za 2021. godinu i već se postavlja kao prilika za ubrzanje tranzicije poslovanja i politika na nultu neto stopu. Značajne promjene ulaganja i politika povezanih s Pariškim klimatskim sporazumom očekuju se 2021. godine u glavnim trgovinskim blokovima, uključujući SAD, Kinu i EU.
Zelene obveznice, koje se koriste za izravno financiranje projekata zaštite okoliša, trenutno čine manje od 5 % globalnog tržišta s fiksnim dohotkom. Ukupno izdavanje zelenih obveznica 2021. godine povećat će se za preko 40 % i prvi put će dosegnuti pola bilijuna američkih dolara. Uz to, apetit investitora za ESG sredstva nastavit će se povećavati, a mogli bi činiti do 57 % ukupnih europskih investicijskih fondova do 2025. godine.
Globalno, analiza ukazuje na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nastavlja dobivati zamah, a solarni fotonaponski (PV) kapacitet vjerojatno će rasti brzim ritmom kao posljedica sve većih kapaciteta u EU, Indiji i Kini. Ako se trenutačni trendovi nastave, u globalnom elektro-energetskom sektoru solarni fotonaponski kapaciteti mogli bi 2023. premašiti prirodni plin, a 2024. godine ugljen.
(Izvor: ICT)