Daytonskim sporazumom prije 25 godina završen je rat u Bosni i Hercegovini, ali podjele po etničkoj liniji su i danas duboke, pišu njemački mediji povodom obljetnice potpisivanja daytonskog Mirovnosg sporazuma.
“Gole brojke pokazuju razmjere surovosti”, piše u autorskom tekstu povodom 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma za list Welt, Michael Rott državni ministar pri Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke. Napominje kako je živote izgubilo više od 100.000 ljudi, desetine tisuća žena silovane, a dva mililijna ljudi protjerano sa svojih ognjišta, prenosi Deutsche Welle.
Također naglašava da je “najmračnije poglavlje rata genocid koji se dogodio u Srebrenici i koji se urezao u kolektivno pamćenje”. “Sporazum u Daytonu bio je povijesna prekretnica za mirnu budućnost. On je omogućio izlazak iz fatalne eskalacije nasilja i kontra-nasilja”, navodi se dalje u tekstu.
Rott piše i da su do “danas sveprisutne i vidljive i nevidljive rane”, bilo da se radi o “rupama od metaka na zgradama ili o bolnim sjećanjima na izgubljene članove obitelji, prijatelja ili susjeda”.
Blokade razvoja
“Sporazum je zacementirao strukture podjele zemlje na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a time i nacionalističko-etničku podjelu kao osnovni princip državnih struktura. I danas su etničke podjele u zemlji duboke”, piše njemački državni ministar u listu Welt.
Podsjeća da je situacija u današnjoj Bosni i Hercegovini i dalje nestabilna, politički sustav iscjepkan, državne strukture ne ispunjavaju svrhu u dovoljnoj mjeri, a političke blokade onemogućavaju napredniji razvoj.
“Ekonomska situacija je loša, stopa nezaposlenosti alarmantno visoka. Također i široko rasprostranjena korupcija i značajni deficiti u oblasti pravne države ostaju učinkovite prepreke na putu ka miru, demokraciji i blagostanju. Zbog toga ne iznenađuje što mnogi mladi ljudi ne vide perspektivu u sopstvenoj zemlji i bolju budućnost traže u inozemstvu”, rekao je.
Tračak nade
Ali, Michael Rott vidi i tračak nade: “Učenice i učenici se protive etničkim podjelama u školama koje žele vlasti. Građanke i građani Mostara nakon više od 12 godina konačno mogu ponovo glasati na lokalnim izborima. Nedavno usvajanje revidirane nacionalne strategije za suočavanje sa ratnim zločinima je važan signal. Ukrako: Ima nade!”
Državni ministar podsjeća i na veliku odgovornost koju ima Europska unija, te da je jako važno da se ljudima u BiH pomogne u pomirenju, ali i da prevladaju ekonomske i socijalne posljedice pandemije korona virusa. Naše obećanje glasi: “Budućnost Zapadnog Balkana je u EU! Za ovu budućnost Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana moraju zauzeti odlučniji smjer”.
Bez unutarnjeg mira
Michael Rott napominje da je pomirenje ključ za promjene i mir, ali “bosanskohercegovačko društvo ni 25 godina nakon rata nije pronašlo unutarnji mir”.
“Moraju se izgraditi mostovi, na mjestima gdje su porušeni stari, da se izgradi povjerenje gdje su mržnja i huškanje podigli jedne protiv drugih, da se traži razgovor tamo gdje dugo nije izgovorena nijedan riječ. (…) Ali, duhovi prošlosti – nacionalisti i oni koji preziru demokraciju, revizionisti i djelitelji nemaju interesa za mirom ni u današnjoj Bosni i Hercegovini. Naprotiv, oni i dalje potpiruju nemire, truju društvenu klimu i priječe put ka europskoj budućnosti.
Dakle, krajnje je vrijeme da im se odlučno suprotstavi i da se odagnaju iz sadašnjosti u korist bolje budućnosti”, zaključuje njemački političar u listu Welt.
Komplicirana BiH
U tekstu Frankfurter Allgemeine Zeitunga, autor Mihael Martens, njemački novinar i autor biografije o Ivi Andriću, također piše o Daytonskom sporazumu. Napominje kako se uvijek iznova čuju optužbe da je ovim sporazumom nastala država, koja je “komplicirana i sklona neuspjesima”, “preskupa i disfunkcionalna”. “I zbog toga bise morao napraviti novi ustav”, zaključuje Martens.
List citira i političkog analitičara Adnana Ćerimagića, koji se ne slaže sa takvim stavovima i kaže kako “Dayton nije pravi problem BiH”. On kaže da je istina da nakon izbora formiranje vlasti traje dugo, ali da to nije zbog ustava, kako tvrde neki kritičari. “Formiranje koalicija u Bosni i Hercegovini traje dugo zbog toga što su uključene mnoge partije.”
“Pod ovim uvjetima, prouzročenim niskim izbornim pragom od tri posto na parlamentarnim izborima, nije jednostavno postići vladajuću većinu. Tako da bi zbog velikog broja partija i s drugačijim ustavom bilo isto”, kaže Ćerimagić.
Pri tom se s puno političkih aktera osigurava ravnoteža njihovih interesa, kao i stabilnost demokracije. Činjenica je da je Bosna i Hercegovina puno demokratičnija od susjedne Srbije u kojoj u parlamentu više nema prave oporbe, a predsjednik Aleksandar Vučić ne da kontrolira samo dvije trećine predstavnika naroda već i 90 posto medija. U Bosni i Hercegovini je strukturalno nemoguće da se dogodi tako nešto – vladavina samo jednog čovjeka. Jer, partije su u toj zemlji svuda upućene na formiranje koalicija. A to vrijedi i za retorički radikalnog vođu bosanskih Srba, Milorada Dodika. Njegova partija je izgubila lokalne izbore u Banja Luci, političkom centru bosanskih Srba. A već godinama mu je potreban koalicijski partner za formiranje vlasti u Republici Srpskoj. Tako da više nije točno da su tri velike ‘nacionalističke’ partije Bošnjaka, Srba i Hrvata podijelile zemlju između sebe”, navodi se.
U tekstu se autor između ostalog pita kakvo je stanje danas u Bosni i Hercegovini. “Mišljenje koje prevladava kod mnogih diplomata i međunarodnih političara, ali i kod građana BiH glasi – loše.”
“Najveće brige bh. naroda ne razlikuju se od briga građana susjednih zemalja. Kao i druge zemlje jugoistočne Europe i Bosna i Hercegovina pati zbog ozbiljnog pada broja stanovnika, do kojeg dolazi kombinacijom masovnog iseljavanja i niske stope nataliteta. Odlazak u inozemstvo medicinskog osoblja opterećuje zdravstveni sustav, ali to je isto i u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji kao i u zemljama EU: Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj”, piše njemački list.
/Republikainfo.com/