Trumpu je ostala nada u elektorski puč i sudskim putem želi preokrenuti izborne rezultate. Čak i da uspije sudski “preokrenuti” rezultat u jednoj od ključnih saveznih država, to opet neće utjecati na ishod s obzirom na to da će Biden i dalje imati najmanje 270 elektorskih glasova, koliko je potrebno za pobjedu.
Situacija nakon američkih izbora i dalje je nepromijenjena: izabrani predsjednik Joe Biden počinje slagati svoju kadrovsku križaljku, pa je tako za predstojnika Ureda Bijele kuće, što je jedna od najvažnijih funkcija u administraciji, izabrao dugogodišnjeg suradnika Rona Klaina, dok predsjednik Donald Trump i dalje odbija priznati poraz i pokušava sudskim putem preokrenuti izborne rezultate u svoju korist, ponašajući se kao da nikad neće napustiti Bijelu kuću, piše Večernji list.
Georgia ponovno broji Trumpova je kampanja pokrenula niz tužbi zbog navodnih izbornih nepravilnosti u ključnim saveznim državama, no analitičari upozoravaju da čak i da sud uvaži Trumpove tužbe to ne bi dovelo do njegove pobjede u tim državama, s obzirom na to da Trump u Pennsylvaniji zaostaje za Bidenom gotovo 50 tisuća glasova, a u Michiganu za 150 tisuća.
Pretpostavlja se da se preokret neće dogoditi ni u Georgiji, iako u toj saveznoj državi Trump zaostaje za samo oko 14 tisuća glasova. Tamo je zbog male razlike u glasovima naređeno ponovno prebrojavanje glasova, i to ručno, ali se ni u Georgiji ne očekuje preokret jer nema naznaka o masovnim izbornim prijevarama. Čak i da Trump uspije sudski “preokrenuti” rezultat u jednoj od ključnih saveznih država, to opet neće utjecati na ishod s obzirom na to da će Biden i dalje imati najmanje 270 elektorskih glasova, koliko je potrebno za pobjedu.
Na čemu počiva Trumpova nada u preokret? Sad su već jasno vidljive osnovne konture Trumpova plana kojim će pokušati iskoristiti pravno-proceduralne mogućnosti, iako stručnjaci tvrde da ne postoji legalan put kojim bi Trump ostao u Bijeloj kući. Trumpova se taktika oslanja na činjenicu da Amerikanci ne biraju predsjednika neposredno, nego zapravo biraju elektore u svojim državama, koji onda na zasjedanju elektorskog kolegija biraju predsjednika. Zasjedanje elektorskog kolegija zakazano je za 14. prosinca u Washingtonu, a savezne države prije toga, a rok je 8. prosinca, moraju potvrditi elektore koji će glasati za predsjednika.
Trumpov plan predviđa da zakonodavna tijela u ključnim državama, a ona su uglavnom u rukama republikanaca, unatoč Bidenovoj pobjedi u tim državama, iskoriste Trumpove tužbe kao alibi za nepotvrđivanje izbornih rezultata i kako bi izabrali elektore koji će podržati Trumpa, što bi značilo da će republikanski kongresi zaobići volju birača.
Zakonski je to moguće u slučaju da države ne potvrde na vrijeme rezultate izbora i ne izaberu elektore, iako bi se radilo o svojevrsnom puču, a jedan dio republikanskih čelnika u ključnim državama već je najavio da u tome neće sudjelovati. Kada bi se doista dogodilo da republikanski kongresi odluče zaobići volju birača, mogli bi intervenirati guverneri tih država (Michigan, Pennsylvania, Wisconsin i Nevada), koji su redom demokrati.
Spor bi onda došao na odlučivanje u Kongres, a vjerojatno bi se morao umiješati i Vrhovni sud, koji je Trump napunio svojim sucima. Scenarij iz noćne more Koliko god takav scenarij podsjeća na autokratske režime, kada je Trump u pitanju ništa nije nemoguće. Međutim, bez obzira na to kako će se spor razriješiti, Trumpov mandat prestaje 20. siječnja sljedeće godine. A ako do tada ne bude izabran novi predsjednik, u Bijelu kuću kao v.d. useljava se demokratska čelnica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, što je za Trumpa također scenarij iz noćne more.
(Izvor: Večernji list.hr)