Dnevni list došao je do podataka o Mostaru koji su nepotvrđeni, a naš izvor nije precizirao ni o kojoj varijanti obrade podataka se radi. Po tim informacijama u Mostaru trenutačno živi oko 54.000 Hrvata, oko 49.000 Bošnjaka i oko 4000 Srba. Naš izvor nije naveo broj onih koji su se izjasnili kao ostali, kao ni broj nerezidentnih. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku u Mostaru je 2013. popisano 113.169 ljudi.
Po popisu iz 1991. Mostar je imao 126.628 stanovnika, što je za 13. 459 osoba više nego na popisu 2013. Tako je prije 22 godine u Mostaru bilo 43.856 Bošnjaka, 43.037 Hrvata, 23.846 Srba, 12.768 Jugoslavena i 3121 ostalih. Površnom usporedbom podataka u Mostaru nedostaje gotovo 20.000 Srba, dok je broj Bošnjaka veći za oko 5000, a Hrvata za oko 11.000. Jasno je da je u ratu iz Mostara otišao i veliki broji Hrvata i Bošnjaka te da su se naselili izbjegli te je struktura stanovništva grada na Neretvi znatno promijenjena.
Nema dogovora
Javnosti su do sada predočeni samo preliminarni rezultati o ukupnom broju stanovnika prema kojima je u BiH u vrijeme popisa, na koji se čekalo 22 godine i koji je koštao više od 20 milijuna eura bilo 3,791.622 stanovnika. Prema popisu izvršenom 1991. godine BiH je imala 4,370.000 stanovnika.
Na objavljivanje rezultata čeka se iz razloga što tri statističke institucije u BiH ne mogu složiti koga u BiH smatrati rezidentnim, odnosno stalnim stanovnikom, koga ne, a radi se o približno devet posto. I jedni i drugi pozivaju se na Zakon o popisu, ali ga različito tumače stanovništvo.
Problem su, dakle, oni koji su popisani, a koji žive, rade, ili se školuju izvan BiH, to jest koji više od 12 mjeseci borave izvan zemlje.
Zakon kaže da su stalni stanovnici oni koji su prije popisa najmanje 12 mjeseci neprekidno živjeli u uobičajenom mjestu stanovanja i oni koji su tijekom posljednje godine došli tu s namjerom da ostanu najmanje toliko.
Stavovi koje u tom smislu zastupaju bošnjačka i srpska strana dijametralno su suprotni.
Prema ranije dogovorenim pravilima, status rezidenta izvodi se na osnovi odgovora danih u prvih sedam pitanja popisnice. No, iz Entitetskog zavoda RS-a naknadno su tražili da se i pitanje broj 40, o radu i školovanju u inozemstvu, uzme u obzir.
Stavu Zavoda za statistiku RS Bošnjaci se protive jer bi se na taj način smanjio broj rezidentnih stanovnika te bi time u konačnici bilo mnogo manje Bošnjaka u BiH.
Različite brojke
U međuvremenu, dok javnost s nestrpljenjem čeka rezultate, cure neslužbene i nepotvrđene informacije. Do sada su u javnost nekoliko puta dospijevale informacije o broju Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih koji se nisu podudarali.
Prema podacima do kojih je došao Stav, u Bosni i Hercegovini 2013. godine živjelo je 3,559.000 stanovnika, od čega je bilo 50,24 posto Bošnjaka (1,789.000), 30,6 posto Srba (1,089.000), 15,47 posto Hrvata (550.000) i 3,69 posto ostalih (131.000). Riječ je o rezultatima po “varijanti jedan”, u vezi s kojom je postignut konsenzus između predstavnika Bošnjaka, Hrvata te Međunarodnog monitoring tima, a koje predstavnici iz Republike Srpske ne žele prihvatiti. Od ukupnog broja popisanih (3,791.662), u ovoj prvoj varijanti oduzeti su nezakonito popisani stanovnici (približno 233.000 osobe) primjenom u svijetu uobičajenih metodoloških postupaka.
Predstavnici Republike Srpske inzistiraju na uspostavljanju i primjeni stroži pravila obrade podataka, prema kojima će po “varijanti dva” iz ukupnog broja popisanih biti isključeno 367.000 osoba, a po “varijanti tri” 437.000.
Prema “varijanti dva”, a koja u provjeri rezidentnog boravka popisanih stanovnika podrazumijeva korištenje popisnog pitanja 40, o mjestu rada i školovanja, Bošnjaci čine 49,95 posto stanovnika, Srbi 31,1 posto, Hrvati 15,25, a ostali 3,7 posto. Po “varijanti tri” Bošnjaci bi činili 49,8 posto stanovnika, Srbi 31,4 posto, Hrvati 15,1 posto, a ostali 3,7 posto.
Po popisu iz 1991. u Bosni i Hercegovini je bilo 1,902.956 ili 43,47 posto Muslimana, 1,366.104 ili 31,21 posto Srba, 760.852 ili 17,38 posto Hrvata, 242.682 ili 5,54 Jugoslaveni, te 17.592 ili 0,40 ostalih. Za precizne podatke ipak će se trebati sačekati konačan dogovor oko popisne metodologije.
(Izvor: Dnevni list)