Kineska vanjska trgovina izuzetno se brzo oporavila od pandemije i taj je oporavak nastavljen i u rujnu, najbržom stopom u posljednjih 18 mjeseci. Izvoz je porastao za 9,9% u odnosu na godinu dana prije, što iznosi 239,8 milijardi dolara. To je rast od 0,4 posto u odnosu na mjesec prije. Uvoz je porastao za 13,2% pa sada iznosi 202,8 milijardi dolara, što je pad od 2,1 posto u odnosu na kolovoz, piše Jutarnji list .
Evo podataka koje za eurozonu donosi Oxford Economics: “Oporavak se nastavio u kolovozu, ali slabijim tempom nego prijašnjih mjeseci. Industrijska je proizvodnja porasla za 0,7 posto te je i dalje 6% ispod razdoblja prije pandemije. No, upravo je proizvodnja onaj sektor koji će podržati oporavak bloka”. A njemački ifo u srijedu ujutro objavljuje: “Pandemija je ostavila supstancijalne tragove na njemačkoj ekonomiji i njezin je utjecaj trajniji nego što smo mislili u proljeće”.
Spasitelj svijeta
A kineski će BDP ostvariti očekivani rast od 5,5% u trećem kvartalu, prema procjenama ekonomske medijske grupacije Caixin. MMF objavljuje da “globalni ekonomski kolaps izazvan koronavirusom neće biti tako težak kao što je ranije procijenjeno zahvaljujući snažnoj vladinoj intervenciji širom svijeta i brzom oporavku u Kini”. I to je sve dovelo do očekivanog rezultata: kinesko je dioničko tržište u kapitalizaciji probilo 10.000 milijardi dolara prvi put nakon 2015. godine na tržištima u Shanghaiu i Shenzhenu.
Tada je, naime, došlo do kraha jer se trgovalo s viših pozicija od vlastitog kapitala (leverage trading) što je izbrisalo polovicu tržišne vrijednosti u nekoliko mjeseci i dovelo do velikih gubitaka, a ulagači su kinesko financijsko tržište smatrali toksičnim. Sada, kad EU kaska, a SAD je pred izborima, ulagači su se snažno okrenuli Kini. I od ožujka do ovog tjedna ulili 3300 milijardi dolara u dionice i ostale financijske produkte.
I trgovanje je bitno mirnije, manje spekulativno, što daje dodatni osjećaj sigurnosti. I tako je sada kinesko financijsko tržište drugo na svijetu po snazi, iza američkog. Financial Times je 2. listopada objavio kako su investitori ove godine doslovno nahrupili na kineske bankovne obveznice banaka iz dva razloga: rast kojem se ekonomija brzo vratila i liberalizacija financijskog tržišta.
Ukupni iznos kupovine bankovnih obveznica u prvih osam mjeseci ove godine bio je 44 milijarde dolara, više nego ukupno u razdoblju od 2016. – 2019. godine. Postoji još jedan razlog, a to je prinos na kineske obveznice koji je viši od mnogih na Zapadu. U ovom se trenutku na desetogodišnje kineske obveznice dobiva prinos od 2,3 posto, a na američke manje od 0,8 posto. To je posljedica politike niskih kamatnih stopa na Zapadu, koja je za njemačke Bund negativna, dakle ulagač plaća Njemačkoj što je kupio njezine obveznice.
Posebno je važna povećana uloga institucionalnih i stranih ulagača koji su pomogli reducirati kolebljivost na tržištima pa vlasti sada mogu kontrolirati i upravljati čimbenikom rizika, rekao je za Financial Times Bruce Pang, čelnik makro i strateškog istraživanja u investicijskoj banci China Renaissance.
Sve jači renminbi
Istodobno, nastavljen je rast kineske valute renminbija (yuan) koji jača u odnosu na dolar jer tržišta očekuju pobjedu Joea Bidena na izborima. Euro je i dalje stabilan, ali ne dođe li ubrzo do dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru i Fondu za oporavak, mogli bi uslijediti novi problemi.
Kina je sada u povoljnom položaju i Xi Jinping je toga svjestan pa mirno najavljuje novi ekonomski koncept “dualne cirkulacije” koji podrazumijeva smanjene ovisnosti o drugim tržištima i tehnologijama i jačanje inovativnosti: jača unutarnja cirkulacija, ali i nastavak izvozne orijentiranosti. Upravo je to potvrdio u srijedu tijekom proslave 40 godina slobodne zone u Shenzhenu. Ray Dalio, osnivač financijskog diva Bridgewater, rekao je kako je “vrijeme na strani Kine jer ima niz prednosti u odnosu na SAD”, pišr Jutarnji list.
/Republikainfo.com/