Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu preuzelo je predmet generala HVO-a Zlatana Mije Jelića, kojeg je Tužiteljstvo BiH tereti za zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993. i 1994. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog suda.
Tužiteljstvo u Hrvatskoj sada otvara istragu
“Sud BiH je 2. listopada zaprimio obavijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 8. srpnja preuzelo kazneno gonjenje protiv optuženog Zlatana Jelića”, navedeno je iz Suda BiH, prenio je ovu informaciju BIRN. Prema informacijama iz ove institucije, Državno tužiteljstvo je 18. listopada 2019. godine dostavilo prijedlog za ustupanje Republici Hrvatskoj kaznenog gonjenja nedostupnog Jelića.
“Sud je prihvatio prijedlog Tužiteljstva BiH imajući u vidu da se optuženi tereti za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, da optuženi ima državljanstvo Republike Hrvatske, gdje je i nastanjen”, navedeno je iz Suda iz kojeg je navedeno ranije da se predmetu Jelić vraća u fazu istrage.
Podsjeća se da je Državni sud, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, kao i Europskom konvencijom o prijenosu postupka u kaznenim stvarima, uputio 21. siječnja 2020. godine zamolnicu za preuzimanje kaznenog gonjenja nadležnom organu Republike Hrvatske, nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo izvijestilo Sud BiH da je preuzelo kazneno gonjenje Jelića.
No, s obzirom na informaciju da se ‘predmet Jelić’ vraća u fazu istrage to ujedno i znači da, formalno-pravno, optužnica protiv Zlatana Mije Jelića trenutno ne postoji. Naime, sada se tek otvaraju istražne radnje po ovom predmetu, a koje bi trebale pokazati postoje li elementi za podizanje optužnice, piše Dnevni list.
Što to znači za generala Jelića
Također, u medijima se pojavila nespretna informacija kako u susjednoj Republici Hrvatskoj ne postoji kazneno djelo “zločin protiv čovječnosti”, što nije točno. Naime, u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske postoji ta kaznena kvalifikacija – u članku 88. kazneno djelo ‘genocid’, članak 89. kazneno djelo ‘zločin agresije’, 90., kazneno djelo zločin protiv čovječnosti, kao i u članku 91 kazneno djelo ‘ratni zločin’.
No, ono na što vrijedi podsjetiti je da se u Hrvatskoj, kao pravnoj državi, za optužene za zločine tijekom Domovinskog rata sudi po osnovu zakona koji je vrijedio u vrijeme djela, odnosno, Kaznenog zakona SFRJ, a koji u svojim kaznenim odredbama nema kvalifikaciju “zločin protiv čovječnosti”.
Upravo po tom zakonu SFRJ, primjerice, na 13 i pol godina zatvora osuđen je i ozloglašeni Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan za zločine nad Hrvatima u Kninu i Glini tijekom Domovinskog rata, a koji je nakon odsluženja kazne protjeran iz Hrvatske.
Isto tako, kako ni u bh. kaznenom zakonu, tako ni u hrvatskom kaznenom zakonu ne postoji odredba-djelo “udruženi zločinački pothvat”, no bh. tužiteljstvo tu kvalifikaciju primjenjuje u brojnim optužnicama, posebno protiv pripadnika HVO-a.
Tužiteljstvo BiH je 2015. godine optužilo Jelića za zločine protiv čovječnosti, jer je, kako se navodi, “u svojstvu zapovjednika Prve djelatne bojne Vojne policije HVO-a, te zapovjednika Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i zapovjednika obrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve jedinice na području tog grada, sudjelovao u organiziranju i izvršenju širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar”.
Zbog potpunog neprihvaćanja optužnice i činjenice da se mnogim optuženima za ratne zločine u BiH tijekom proteklog rata sudi “retroaktivno” po KZ BiH koji nije vrijedio u vrijeme počinjenja djela, umjesto KZ SFRJ koji je tada bio na snazi, Jelić je 2012. godine napustio BiH i preselio u Hrvatsku inzistirajući da se njegov predmet prebaci u tu zemlju.
Podsjetimo i na to da je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, povodom obilježavanja 25. godišnjice Vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’, između ostalih, odlučio je odlikovati i četiri gardijske brigade i specijalnu policiju HVO-a koje su sudjelovale u toj akciji.
Jedno od odličja, a u ime Specijalne policije HVO-a, preuzeo je i Jelić, a Milanović je, na kritike koje su stigle tim povodom iz BiH, za medije izjavio Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovao “postrojbe, a ne pojedince”.
(Izvor: Dnevni list)