Sastavni dio tog dokumenta je poziv Republici Hrvatskoj da u “razumnom roku isplati pravičnu odštetu žrtvama genocida i njihovim potomcima.
Deklaraciju je predložio predsjednik stranke Narodni demokratski pokret (NDP) i bivši predsjednik RS Dragan Čavić, a entitetski parlament usvojio samo glasovima zastupnika iz stranaka sa srpskim predznakom, dok su bošnjački i hrvatski zastupnici, okupljeni u koaliciju Domovina (SDA, SBiH, HSP BiH), odbili sudjelovati u glasovanju.
Bošnjaci: ‘Priznajte zločine iz 1991.’
Klub bošnjačkih zastupnika inzistirao je na tvrdnji kako parlament RS nema moralno pravo donositi deklaracije o zločinima počinjenim prije pola stoljeća, a odbijati priznati one iz rata od 1992. do 1995. godine, poput genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
“Zločin genocida kojega je počinila NDH nad Srbima, Židovima i Romima nepobitno je utvrđen”, kazao je Čavić ustvrdivši da se time ne želi umanjiti značenje drugih zločina čije su žrtve, u drugim okolnostima i vremenima, bili i pripadnici drugih naroda. Ocijenio je kako je priznanje zločina i time prekidanje začaranog kruga mržnje i osvete ključ mira u BiH.
“Krajnje je vrijeme da kroz ovaj, ali druge parlamente izgradimo odnos prema prošlosti. U slučaju NDH to su povijesno i znanstveno dokazani zločini, iako postoje prijepori oko broja žrtava”, kazao je Čavić. Dodao je kako Srbi, poput Armenaca, imaju pravo na stvaranje slike o tome što se zbivalo u prošlosti, tim prije jer je, po njegovu sudu, prava istina o zločinima u Drugom svjetskom ratu u bivšoj SFRJ ostala skrivena.
Pozvali da se u Hrvatskoj odredi dan sjećanja na žrtve NDH
Deklaracija, kako je kazao Čavić, “ima planetarno značenje” i bit će proslijeđena parlamentima drugih država te međunarodnim organizacijama s ciljem da se zločini u NDH svugdje počnu tretirati sukladno Konvenciji UN iz 1948. godine o sprječavanju i kažnjavanju genocida.
Dokumentom kojega je usvojio parlament RS predloženo je, među ostalim, da se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji odredi isti dan sjećanja na žrtve genocida u NDH, ali i da današnja Republika Hrvatska prihvati “povijesnu i svaku drugu odgovornost za genocid NDH nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata”.
Predloženo je i posebno očuvanje spomen-kompleksa u Donjoj Gradini gdje je od 1941. do 1945. godine funkcionirao dio jasenovačkog logora.
U Deklaraciji je navedeno i kako ona “ne predstavlja akt ugrožavanja bilo kakvog subjektiviteta današnje Republike Hrvatske”, odnosno kako joj je jedini cilj upozoriti svijet da se zločin genocida ne može izbrisati iz povijesti.
Zaključci Deklaracije NS RS-a
– Da su zločini ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima tijekom II. svjetskog rata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj smišljen i planiran genocid, onakav kakav je definiran Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida, usvojenom od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 9. prosinca 1948.godine;
– Da je prilikom provođenja ovog genocida samo u jasenovačkom sustavu hrvatskih koncentracijskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma i neistomišljenika mučeno, pljačkano, silovano i potom ubijano od strane Nezavisne Države Hrvatske : 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i 80.000 Roma, jedino zbog toga što su pripadali drugom narodu, vjeri ili rasi;
– Da je Nezavisna Država Hrvatska bila jedina zemlja tokom Drugog svjetskog rata u kojoj su postojali koncentracijski logori za istrebljenje djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Uštici, Jablancu, Jastrebarskom, Rijeci kod Jastrebarskog, Gornjoj Rijeci kod Križevaca i Lobogradu i da je u njima prema nepotpunim istraživanjima stradalo 42.791 srpsko dijete, 5.737 romske djece i 3710 jevrejske djece;
– Da je zločin genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj po svojim razmjerama ravan holokaustu koji je nacistička Njemačka izvršila nad Jevrejima;
– Da je tijekom provođenja ovog genocida veliki broj Srba bio prinuđen da, zarad spasa golog života, promjeni svoj nacionalni i duhovno-povijesni identitet i da se odrekne svoje pravoslavne vjere i pod prisilom i smrtnom prijetnjom prihvati katolicizam.
U zaključcima se, takođe zahtjeva:
– Da Republika Hrvatska, kao država hrvatskog naroda, odlukom svojih najviših organa, prihvati povijesnu i svaku drugu odgovornost za genocid Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tijeom Drugog svjetskog rata;
– Da se na dostojan način obilježe i osigraju sva mjesta zločina i čuva uspomena na njegove mnogobrojne žrtve;
– Da se u cjelini sačuva i održava, kao spomenik žrtvama, jasenovački kompleks koncentracijskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma;
– Da se utvrdi i provede program zaštite i uređenja Spomen područja Donja Gradina;
– Da se u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji odredi isti dan u znak sjećanja na žrtve genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj-Srbe, Jevreje i Rome;
– Da se utvrdi i u razumnom roku isplati pravična odšteta žrtvama ovog genocida i njihovim potomcima od strane Republike Hrvatske.