Komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi napisao je kolumnu naslovljenu ‘Jačanje i povezivanje Zapadnog Balkana na putu ka EU’. “Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Od prvog dana mandata ove Komisije, jedna stvar je vrlo jasna: regija je za nas ključan prioritet. Neumorno radimo na što bržem približavanju regije EU, slijedeći tri cilja: ponovno jačanje procesa proširenja, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ubrzavanje ekonomske konvergencije sa EU”, piše Várhelyi.
Istu prenosimo u cijelosti:
Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skoplje, Tirana. Šest glavnih gradova Zapadnog Balkana, u srcu Europe, ali putovanje i trgovina između njih i drugih glavnih gradova Europe traje dvostruko duže nego između gradova koji su puno udaljeniji. A ipak, povezanost je ključna: za živote ljudi, za poduzeća i za ekonomije regije, još i više sada kada moramo pojačati oporavak nakon pandemije COVID-19. Što-više, jazz u ekonomskom razvoju između regije i EU mora se što prije zatvoriti, što će također ubrzati proces integracije ovih zemalja u EU.
To su glavni razlozi zbog kojih je Europska komisija ovaj tjedan predstavila opširni Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan. Planom se predviđa mobiliziranje do 9 milijardi eura sredstava za vodeće investicije u oblastima transporta, energetike, te zelene i digitalne tranzicije, kako bi se ostvario dugoročni rast i kreirala nova radna mjesta. Pored toga, cilj Plana je povećati investicijski kapacitet regije zahvaljujući novom Garantnom instrumentu za Zapadni Balkan, s ambicijom da se privuku investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura.
Potreban nam je Zapadni Balkan koji je bolje povezan, bilo cestom ili željeznicom između glavnih gradova ili s Europskom unijom, ili putem ultrabrzog širokopojasnog interneta. Čvrsto vjerujem da će to pomoći u uspostavljanju jake tržišne ekonomije kroz snažan i izravan poticaj trgovini i ulaganjima. Našu suradnju nudimo i u stvaranju ekonomije koja je utemeljena na znanju, i to kroz pomoć malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i industrijama za istraživanje i razvoj. Ove ekonomije također trebaju raditi za ljude: mora se riješiti neusklađenost između ponude vještina i potreba tržišta rada, a odljev mozgova mora se pretvoriti u cirkuliranje mozgova, posebno kada je riječ o mladima.
Planom se također pokreće Zelena agenda za Zapadni Balkan. Zelena i digitalna tranzicija prioriteti su EU za njen vlastiti oporavak, a želimo podržati i regiju, u skladu s realnostima na terenu, da radi na rješavanju problema zagađenja istovremeno stvarajući održive poslovne prilike u svim ekonomijama. Snažan fokus će biti na dekarbonizaciji, čistoj energiji, čišćem okolišu i digitalnoj transformaciji, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže.
U bržem prijelazu s ugljena, uz obnovljive izvore energije, od presudne je važnosti prijelazna uloga plina.
Postupno ukidanje upotrebe ugljena moglo bi u velikoj mjeri brzo smanjiti postojeći rizik po javno zdravlje. Naša želja je da na Zapadni Balkan dovedemo protok plina kako bismo stvorili raznolikost i smanjili ovisnosti, dok bi se na toj osnovi mogla graditi dugoročna klimatski neutralna rješenja poput upotrebe vodika.
Međunarodne financijske institucije spremne su podržati naš ambiciozni plan. Ova će podrška biti presudna za maksimalno unaprijeđenje ogromnog potencijala regije, kako bi se osigurale najveće koristi za građane i ekonomije.
Kroz Ekonomski i investicijski plan, Europska komisija također želi ojačati regionalnu dimenziju naše suradnje. Regionalna ekonomska integracija između šest partnera ne predstavlja zaobilaznicu na europskom putu, već direktnu ekonomsku šansu za generiranje rasta, premošćivanje ekonomske krize izazvane COVID-om, modernizaciju gospodarstva u skladu s prioritetima EU i približavanje unutarnjem tržištu EU.
Ekonomski i investicijski plan paralelno prati reforme. Reforme, posebno u oblasti vladavine prava, i dalje su u središtu procesa proširenja, a također su potrebne kao podrška ovom Planu, imajući u vidu da povećavaju poslovno povjerenje i stvaraju bolju investicijsku klimu.
Zajedno s Planom, Komisija je također usvojila Paket proširenja za 2020. godinu, ocjenjujući temeljne reforme koje su u tijeku na Zapadnom Balkanu, te iznoseći preporuke i smjernice o narednim koracima za naše partnere. Njihova dinamična provedba ne samo da će donijeti dugotrajne rezultate, već će ubrzati napredak na putu ka EU.
Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Od prvog dana mandata ove Komisije, jedna stvar je vrlo jasna: regija je za nas ključan prioritet. Neumorno radimo na što bržem približavanju regije EU, slijedeći tri cilja: ponovno jačanje procesa proširenja, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ubrzavanje ekonomske konvergencije sa EU.
U pogledu prva dva cilja, poduzeti su značajni iskoraci, s revidiranom metodologijom proširenja i odlukom država članica EU da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za što je revidirani prijedlog metodologije postavio temelj. Time se pokazalo da EU stoji uz svoje partnere i ispunjava svoja obećanja.
Također smo bili uz regiju tijekom izbijanja COVID-19, pružajući nužnu i daleko najveću podršku, uključujući hitnu medicinsku pomoć i financijski paket od 3,3 milijarde eura za rješavanje izravnih posljedica pandemije.
Novi Plan je treći stup mog pristupa. Njime će se ne samo podržati dugoročniji socijalno-ekonomski oporavak regije i konvergencija s EU, već i povećati unutarregionalna suradnja i trgovina te osloboditi neiskorišteni ekonomski potencijal. Što je najvažnije, konsolidirat će regiju kao investicijsko odredište za europska poduzeća i staviti ga na mapu investitora koji žele smanjiti udaljenost do tržišta EU i diverzificirati ponudu.
Ovaj tjedan putujem na Zapadni Balkan kako bih našim partnerima osobno i izravno predstavio novi Ekonomski i investicijski plan, kao i godišnje procjene. Nadam se da ću dobiti podršku za provedbu Plana, kao i jasno opredjeljenje za reforme i suradnju. Radit ćemo na tome zajedno, s ciljem stvaranja novog ekonomskog i socijalnog okruženja već u sljedećih pet godina.