U Njemačkoj je ponovo sve više ljudi pozitivno testirano na koronavirus. Ali, u bolnicama završavaju samo rijetki. I gotovo nitko ne umire. Koji su razlozi?
Prema aktualnim podacima Instituta Roberta Kocha (RKI) u tjednu od 17. do 23. kolovoza prijavljeno je oko 9.200 zaraženih – gotovo četiri puta više nego prije šest tjedana.
Od onih inficiranih za koje su postojali podaci o liječenju (a to je 6.981 osoba), njih 323 je moralo u bolnicu. Prije šest tjedana je broj onih koji su morali u bolnicu bio samo malo manji. Prema podacima Registra intenzivnog liječenja udruge DIVI (Njemačka interdisciplinarna udruga za intenzivnu i hitnu medicinu) trenutno je na intenzivnim odjelima oko 240 pacijenata. I taj broj je prilično stabilan bez obzira na povećanje broja zaraženih. Sredinom travnja je više od 2.000 pacijenata bilo na intenzivnom liječenju, piše DPA, a prenosi DW.
Jedan od razloga zašto je trenutno razmjerno malo ljudi koji unatoč infekciji ne obolijevaju teže mogla bi biti starosna dob. Po navodima Instituta Roberta Kocha prosječna starost zaraženih osoba je trenutno oko 32 godine. Sredinom travnja je prosječna starost iznosila oko 50 godina.
RKI osim toga napominje da je proteklih tjedana osobito porastao broj zaraženih u dobi između 10 i 30 godina.
Mladi lakše podnose zarazu
Virolog Ulf Dittmer sa Sveučilišne klinike u Essenu naglašava da mlađi ljudi ionako bolje izlaze na kraj s infekcijom nego stariji. Osim toga oni u pravilu nisu ranije imali druge teže bolesti zbog kojih onda i zaraza koronavirusom može imati teže posljedice. Dok je u tjednu od 17. do 23. kolovoza samo pet posto inficiranih moralo u bolnicu, sredinom travnja ih je moralo oko 20 posto.
Po Dittmerovim navodima mladi ljudi se trenutno češće zaraze jer se ne pridržavaju tako strogo higijenskih pravila. „To im se čak ne može zamjeriti. Biologija nije predvidjela da mladi ljudi drže rastojanje jedni od drugih“, kaže Dittmer. Ali moguće je i da se mladi ljudi sve više testiraju i da se zato kod njih češće utvrdi infekcija.
I mogućnosti liječenja su po Dittmerovim navodima postale bolje. Protuvirusni lijekovi kao što je Remdesivir sad se ranije počnu koristiti. Osim toga je proteklih mjeseci objavljeno više studija koje se bave ispravnim načinom liječenja teško oboljelih od Covida-19.
Virus nije manje opasan
Jedna teza o manjem broju teško oboljelih kaže da je virus možda mutirao i da ne dovodi više tako često do teškog oboljenja. Ali, Richard Neher sa Sveučilišta u Baselu to odbacuje. Voditelj Odjela za istraživanje evolucije virusa i bakterija kaže da koronavirus nije postao manje opasan. On je, istina, kao i drugi virusi imao mutacije, ali „nije bilo mutacije koja se probila u cijeloj Europi”, kaže Neher. „Virus se nije bitno promijenio od ožujka do sada.”
Ukupan broj testova stalno raste. Već mjesecima se povećavaju kapaciteti za testiranje. U posljednje vrijeme je po navodima Instituta Roberta Kocha u tjedan dana u Njemačkoj testirano gotovo milijun ljudi. Za usporedbu, sredinom travnja je broj testiranja iznosio znatno manje od 500.000.
Udio pozitivnih testova je od početka travnja pao s oko osam posto na manje od jedan posto. „Testiramo više i pronalazimo više osoba bez simptoma, bez oboljenja“, kaže Dittmer sa Sveučilišne klinike u Essenu. I to bi mogao biti razlog za povećanje broja novih zaraza i istovremeno manje zaraženih koji teško obolijevaju. Osim toga nejasno je koliki je postotak osoba kod kojih test pokaže da su zaraženi iako nemaju koronavirus.
Zdravstveni sustav nije ugrožen
Ne može se očekivati da zdravstveni sustav neće moći prihvatiti sve oboljele kojima je potrebno intenzivno liječenje, kaže Uwe Janssens, predsjednik Njemačke interdisciplinarne udruge za intenzivnu i hitnu medicinu (DIVI). „Znatno bolje smo pripremljeni, to je potpuno jasno.“
U ožujku su svi bili iznenađeni razmjerima epidemije. Ali čak ni tada zbrinjavanje pacijenata ambulantno ili stacionarno „ni u jednom trenutku nije bilo ugroženo, a pogotovo nije došlo do sloma“.
Medicinari su proteklih mjeseci izuzetno puno naučili i u međuvremenu su dovoljno opskrbljeni zaštitnim sredstvima. „Odjeli u bolnicama za Covid-19 su jasno odvojeni, medicinski djelatnici u međuvremenu mogu rutinirano na pojedinim područjima ophoditi s osobama kod kojih postoji sumnja na covid-19 ili s pacijentima.”
Za slučaj nužde bolnice se u svakom trenutku mogu prebaciti na liječenje oboljelih od covida-19. Iako smo od toga jako daleko, Njemačka ima dovoljno kreveta za intenzivno liječenje. Trenutno ih je slobodno 9.000.
(Izvor: DPA/DW)