Naime, izaslanik u Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a Tomislav Tomljanović pokušao je preko Kluba pokrenuti pitanje uporabe jezika i pisma, za što itekako postoji osnova u amandmanima na Ustav RS-a (propisana je konstitutivnost svih naroda te su posebnim članom kao jezici navedeni jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda).
Korisno za povratnike
Rješavanje problematike jezika i pisma oteže se još od 2002. godine pa je stoga uvjeren kako će imati razumijevanja, Tomljanović pokrenuo službenu inicijativu za usvajanje zakonskog rješenja koji bi omogućio hrvatski jezik u svim javnim institucijama, a što bi posebno bilo korisno na lokalnim razinama gdje postoji veći broj povratnika.
Upoznat s činjenicom kako po Ustavu RS-a u okvire vitalnog interesa spadaju jezik, vjera, kultura i tradicija svakog od naroda, kao i zbog postojanja spomenutih amandmana koji stvaraju pretpostavku za ravnopravnu uporabu jezika, Tomljanović se nadao uspjehu.
Nema spremnosti
Ali, na vlastito čuđenje nije dobio podršku predstavnika u Klubu Hrvata, što zapravo pokazuje da u RS-u postoje dva problema. Prvi je što su predstavnici hrvatskih stranaka nezainteresirani za ovaj problem, a drugi je činjenica da stranke s hrvatskim predznakom, pa čak i u situaciji u kojoj su se spremni boriti, imaju „manjak“ izaslanika.
Tomljanović je u izjavi za naš list jučer upozorio kako je evidentan manjak odlučnosti, kao i spremnosti hrvatskih stranaka da pokrenu bilo kakvo ozbiljnije pitanje u RS-u koje se tiče ustavno-pravnog položaja Hrvata, a sve zbog činjenice da bi “talasanje” poremetilo dobre odnose sa SNSD-om. Ipak, naglasio je kako će ponovno pokušati u program godišnjeg zasjedanja Narodne skupštine RS-a ubaciti i inicijativu o uporabi jezika i pisma, iako sam nije pretjerano optimističan.
(Izvor: Dnevni list)