Prije svega BiH, Federacija i općine bi napokon trebale dobiti stabilne većine koje mogu početi raditi posao za koji su dobili mandat od birača. Već godinu dana od nepotrebne pustolovine s DF-om, Federacija ‘glavinja’ u problemima sastavljanja vlasti i međusobnim trzavicama. Izgubljena godina u siromašnoj BiH je preskupa i njen rezultat je još veća zaostalost.
– Treba nam unutarbošnjačko jedinstvo i stabilna koalicija na svim nivoima- rekao je Bakir Izetbegović.
Na taj način vlast bi u Federaciji trebali činiti SDA, SBB i stranke okupljene oko Hrvatskoga narodnog sabora, a SBB bi trebao postati dio većine i na državnom nivou. Takav sastav vlasti omogućio bi brojne reforme koje su pred BiH. Napokon se otvara prostor za životna pitanja – ekonomiju, velike infrastrukturne projekte, ulaganje u obrazovanje. Istovremeno i okretanje europskim integracijama. Iako je i sam EU u velikim problemima, i takav je znatno bolje mjesto za život od nesređene BiH.
Ovo je i jedna od rijetkih koalicija i partnerstva u Federaciji koja ima obrise saradnje narodnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka desnog centra što bi joj trebala biti prednost u programskom smislu. Prednost ovog mogućeg saveza je i smirivanje stanja na bošnjačkoj političkoj pozornici koja je bila rascjepkana i rastrzana brojnim međusobnim svađama u većoj mjeri nego što je to slučaj na srpskoj ili hrvatskoj stranačkoj sceni. Svaki haos na bošnjačkoj stranačkoj sceni u većoj mjeri izaziva potrese i za samu BiH zbog objektivno znatno veće bošnjačke biračke baze u odnosu na hrvatsku.
– Vlast u kojoj bi bio SBB imala bi kapacitet provoditi izborna obećanja, ali i kapacitet da uradi reorganizaciju BiH – govorio je Dragan Čović tokom brojnih poziva za saradnju. Iako se na prvi pogled može činiti da unutarbošnjački raskol u najmanju ruku ne škodi Hrvatima, zapravo je suprotno jer je upravo hrvatsko pitanje bilo najveća žrtva neslaganja bošnjačkih političara.
Naime, dogovor hrvatskih predstavnika sa SDA u pravilu je značio protivljenje SDP-a, SBiH-a ili neke treće stranke i obrnuto. Počevši od travanjskog paketa, Pruda, privatizacije Aluminija, hrvatske izborne jedinice…
Čović i stranke okupljene oko HNS-a sada imaju adresu s kojom mogu razgovarati oko procesa uspostave jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima u političkom smislu. Nije nebitno da ni SDA ni SBB makar deklarativno ne niječu Hrvate kao političku naciju za razliku od drugih bošnjačkih stranaka koje su gradile svoju politiku na tome.
No, dogovor Izetbegović-Radončić prije svega treba shvatiti kao potencijalno dobar start jednog dugog i iscrpljujućeg maratona koji se nalazi pred stanovnicima BiH, zaljučuje se u analizi Večernjeg lista BiH, medija naklonjenog politici HDZ-a BiH, a koju prenosi Dnevni avaz, čiji je utemeljitelj Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a.
/Republikainfo.com/