Mjere koje je poduzeo EU u zaštiti oprašivača, pčela i leptira, i sprečavanju njihovog pomora diljem bloka 27-orice su se uvelike pokazale neučinkovite, priopćio je u četvrtak Europski revizorski sud (ECA).
Sud je proučio učinkovitost mjera Europske komisije (EK), objedinjenih u Inicijativi EU-a za oprašivače u cilju zaštitite pčela, osa, leptira i drugih kukaca, i zaključio da mjere nisu pomigle u zaštiti oprašivača.
Europska komisija preporučila je u travnju 2018. zabranu triju aktivnih substanci pesticida nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele. Njihova vanjska upotreba je tada zabranjena, ali je više država članica zatražilo hitno izuzeće u pogledu upotrebe tih pesticida na svojem teritoriju.
Spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima.
Pčelari u zapadnoj Europi upozorili su na stalni pad broj pčela i kolonija unazad 15 godina.
Ugroženo 76 posto proizvodnje hrane u Europi
Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) ističu da se time ugrožava čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi koja ovisi o oprašivanju odnosno oprašivačima, jednom od najugroženijih čimbenika u ekosustavima diljem EU-a.
Revizori su zaključili da ne samo da EU nije uspio zaustaviti pomor pčela i ostalih kukaca već da su europska pravila o pesticidima jedan od glavnih uzroka drastičnog pada oprašivača u prirodi.
Zakoni koji su trenutno na snazi, obrazlaže ECA, “uključuju procjene rizika na temelju smjernice koja je zastarjela i nije u skladu s pravnim zahtjevima i najnovijim znanstvenim spoznajama”.
Sud ističe da zemlje članice i dalje, potpuno legalno, koriste pesticide za koje se vjeruje da su odgovorni za pomor pčela i košnica.
EK najavljuje smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto i umjetnog gnojiva za 20 posto do 2013.
EP je u prosincu 2019., usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se Inicijativom EU-a za oprašivače trenutačno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste, te su zastupnici zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima.
“Kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora postati glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike”, poručili su zastupnici u rezoluciji.
U EU-u, oko 84 % vrsta usjeva i 78 % vrsta divljeg cvijeća ovisi, barem djelomično, o oprašivanju putem životinja. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.
(Izvor: HINA)