Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za 7. srpnja i izgledno je da će se na dnevnom redu naći i tzv. mostarski sporazum Čović-Izetbegović, odnosno, sporazum o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
No, kako Dnevni list neslužbeno doznaje, još uvijek nije sigurno hoće li isti imati podršku 22 od 42 ruku zastupnika, te se pregovori nastavljaju.
Informacije su i da se ovaj tjedan, upravo na ovu temu, sastaju predsjednici HDZ BiH, SDA, ali i SNSD-a, kako bi konačno učvrstili stavove i međusobna jamstva jer svako “eskiviranje” u glasanju može završiti kao još jedno “rješenje u pokušaju”.
Na kocki je i ugled međunarodne zajednice u BiH jer je ovaj sporazum potpisan pod njihovim patronatom.
Njihove strepnje od poraza su opravdane jer je znatan broj onih koji smatraju da rješenje koje su dogovorili Čović i Izetbegović – nije najbolja opcija, dok istodobno, ovaj sporazum trebaju podržati i stranke ljevice kako ne bi došlo do optužbi da je “međunarodna zajednica stala iza nacionalne podjele Mostara”.
Kako Dnevni list doznaje iz dobro obaviještenih izvora, u tijeku su i lobiranja na stranke ljevice kako bi se podržao mostarski sporazum Čović-Izetbegović.
Asistiranje međunarodne zajednice
Predsjednici HDZ-a BiH i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović prije dva tjedna i 12 godina nakon posljednjih lokalnih izbora u Mostaru, potpisali su sporazum o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Ovaj sporazum dvije najjače hrvatske i bošnjačke stranke potpisan je bez ostalih političkih aktera-stranaka i naišao je na mnoge kritike, osobito od bloka stranaka ljevice, ali i od samih predstavnika Srba Mostara.
No, sporazum je aktivno podržan od predstavnika međunarodne zajednice jer, podsjetimo, potpisivanje istog bilo je u nazočnosti veleposlanika Sjedinjenih američkih država Erica Nelsona, veleposlanika Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Matthewa Fielda i šefa Izaslanstva EU u BiH Johanna Sattlera, te visokog predstavnika Valentina Inzka i šefice Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec.
Međutim, iako su dvije najjače nacionalne političke opcije u Federaciji, rješenje za Mostar potpisali bez sudjelovanja ostalih političkih aktera, već nekoliko dana poslije predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ustvrdio je da će, kako bi došlo do izmjena Statuta Grada Mostara prema postignutom sporazumu, biti potrebno osigurati dvotrećinsku većinu u Gradskom vijeću kada ono bude izabrano, za što će biti potrebna podrška i drugih političkih opcija.
No, u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA ima 9, HDZ BiH – 5, a SNSD, ako sve podrži predsjednik te stranke Milorad Dodik – 6 parlamentaraca, što je ukupno 20 ruku od potrebnih najmanje 22.
Nezadovoljni mostarski Srbi
Iako je za mnoge otvoreno pitanje glasanja SNSD-a, očito je da će i Čović i Izetbegović morati učiniti neke ustupke jer je ovaj hrvatsko-bošnjački dvojac sporazum o Mostaru pisao bez aktivnog učešća i Srba. Tim više, reakcija mostarskih Srba na potpisivanje sporazuma više su od same kritike.
“Koordinacija Srba Mostar izražava nezadovoljstvo načinom na koji se došlo do dogovora o izbornim pravilima i prijedlogu statuta Grada Mostara. Potpuno isključenje i ignoriranje srpske zajednice tijekom pregovora i potpisivanja sporazuma ne služi na čast domaćim akterima a pogotovo ne dijelu međunarodne zajednice koji je ovim potezom još jednom, po tko zna koji put, pokazao da otvoreno radi protiv interesa srpskog naroda u dolini Neretve”, reagirao je Dušan Golo, predsjednik Sabora Koordinacije Srba Mostar, pozvavši zastupnike SNSD-a i SDS-a u PS BiH i RS-u da se aktivno uključe u traženje rješenja za srpsku zajednicu u Mostaru.
I predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, dugogodišnji partner Dragana Čovića, komentirao je da su srpski predstavnici isključeni iz dogovora SDA-HDZ BiH te da je smanjen broj Srba u Gradskom vijeću Mostar.
Međutim, odgovarajući na ovaj stav, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović to je demantirao. “Postoje minimalne i maksimalne kvote, odnosno propisano je da Srba može biti najmanje četiri, a može ih biti 15, kao što je to slučaj i s Bošnjacima i s Hrvatima”, odgovori je Čović na Dodikovu kritiku.
No, hoće li to biti dovoljno da i srpski zastupnici podignu ruku za sporazum Čović-Izetbegović oko Mostara?
Nezadovoljan je i HDZ-ovac Lovrinović, ali..
Iznenadila je reakcija šefa Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Nikole Lovrinovića nakon što je njegov predsjednik stranke stavio potpis na sporazum o Mostaru. On je rekao da „ukoliko se dogovori da pozicija koju ima Mostar ne bude i za Travnik, neće podignuti ruku“.
„Travnik mora imati, da ne kažem i drugi gradovi u kojima je 1991. godine bilo više od 30% Hrvata, istu poziciju kao i Mostar. Da ne govorim o Bugojnu i Zenici. Ne budu li ista prava u Travniku, kao što će imati neki drugi u Mostaru, ja neće podignuti ruku za to i može me moja stranka isključiti iz svojih redova. Dakle, što je to Mostar drugačiji od Travnika ili Zenice. Jel’ tamo to nije bilo rata? O čemu to pričamo. Spreman sam da razgovaram, voljan sam da razgovaram, željan sam da živim u ovoj državi, dakle ništa ne radim mimo propisa, ali gospoda koja je brojnija, koja je moćnija, mora naučiti da je demokracija davanje prava slabijima“, komentirao je on.
Njegov stranački šef, Dragan Čović, na to je samo odgovorio da će „iznaći adekvatna rješenja i zajednički stav oko toga”. Hoće li Lovrinović ostati stranački nediscipliniran i glasati „suzdržano“ ili protiv“ i riskirati isključenje iz stranke ili se priprema rješenje i za Travnih, vrlo je osjetljivo pitanje.
Naša stranka i SDP neće podržati sporazum Čović-Dodik
Dok je još nejasan odgovor na ovo pitanje iz Naše stranke i SDP-a BiH, kako je potvrđeno za Dnevni list, zasigurno neće dati podršku.
“Naša stranka i SDP poslati će prijedloge do petka u kojima ćemo navesti što sve nije prihvatljivo u rješenju za jedan suvremen, europski grad. Sada, kako u svom snu HDZ i SDA vide Mostar, to je onaj Mostar iz ‘95, nefunkcionalan i nema šanse da to prođe u novom sazivu Gradskog vijeća Mostara”, rekao je za Dnevni list Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke koja u Klubu zastupnika Naše stranke i Nezavisnog bloka ima četiri zastupnika.
On je i kritizirao “asistiranje” međunarodne zajednice u svemu.
“Zamislite da, primjerice, u SAD-u na izborima pravite izolirane jedinice gdje su samo crnci, bijelci ili Hispanoamerikanci. Takvo što nikada ne bi prošlo u SAD-u, a u BiH se vrši takav eksperiment”, zaključio je Kojović.
Jedno od pitanje je kako će se u svemu ponašati DF, sadašnji koalicijski partner SDA koji, prema nekim navodima, „ako glasuju za sporazum svoju socijal-demokratsku ideju mogu okačiti o klin i slobodno se upisati u SDA“.
Dok međunarodna zajednica aktivno sudjeluje u iznalaženju novog rješenja za Mostar, podsjetimo da je upravo u nametnutom Statutu Grada Mostara (nakon što se o istom nisu uspjeli dogovoriti političari), od strane nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddya Ashdowna, Ustavni sud zaključio da se radi o diskriminaciji birača u Mostaru. Stoga zaključak da međunarodna zajednica, zapravo, pomaže ispravljanju vlastite pogreške. Hoćemo li, godinama poslije, svjedočiti istoj situaciji?
(Izvor: Dnevni list)