Devetnaest zemalja članica dobilo je pisma s formalnim upozorenjem zbog propusta u transponiranju direktive o uvjetima za prihvat tražitelja azila. Tom se direktivom definiraju minimalni zajednički standardi za humani prihvat tražitelja azila, poput pružanja krova nad glavom, osiguranja hrane i zdravstvene zaštite.
Među 19 zemalja nalaze se Grčka, Italija i Mađarska, ali Grčka je posebno apostrofirana zbog kršenja nekih direktiva o azilu i uvjetima za prihvat tražitelja azila te je dobila dodatno pismo upozorenja.
EK je poslala Španjolskoj i Bugarskoj obrazloženo mišljenje zbog toga što su propustile obavjestiti Komisiju o nacionalnim mjerama koje su bile dužne unijeti u svoje zakonodavstvo iz direktive, kojom se usklađuje minimum standarda kojima se definira pravo na međunarodnu zaštitu državljanima trećih država i osobama bez državljanstva.
Pismo s formalnim upozorenjima poslano je na adresu 18 država članica zbog propusta u prenošenju u nacionalna zakonodavstva direktive o postupku za azil.
Tom se direktivom definira zajednički postupak za odobravanje i oduzimanje prava na međunarodnu zaštitu te postavljaju pravila za postupak podnošenja zahtjeva za azil.
“Solidarnost i odgovornost dvije su strane iste medalje. Čelnici EU-a su na svom izvanrednom summitu u travnju pozvali na brzu i potpunu ugradnju u nacionalna zakonodavstva i učinkoviti provedbu direktive o europskom sustavu azila kako bi se osigurali zajednički standardi predviđeni postojećim zakonodavstvom. Europska komisija je čuvar europskih ugovora i današnjih 40 odluka o pokretanju postupka trebaju osigurati da zemlje članice provedu ono što je ranije dogovoreno, a dogovoreno je da se provede brzo i u potpunosti. Naš zajednički europski sustav azila može funkcionirati samo ako svi igraju pravilima”, izjavio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Pisma s formalnim upozorenjem prvi su korak u pokretanju postupka za kršenje europskog zakonodavstva. Nakon primitka takvog pisma, zemlja članica ima dva mjeseca za odgovor. U slučaju nezdavoljavujućeg odgovora Komisija šalje obrazloženo mišljenje, drugi korak u postupku.
Nakon što zemlja članica dobije obrazloženo mišljenje, na raspolaganju ima dva mjeseca za odgovor Komisiji, u kojem treba obavjestiti o mjerama koje je poduzela za provedbu direktive. Ukoliko to ne učini Kommisija se može obratiti Sudu Europske unije koji može nametnuti sankcije državi članici.
Kako doznaje Wall Street Journal, članice EU koje bi mogle biti kažnjene zbog kršenja propisa o zajedničkom europskom sustavu azila su Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Mađarska, Litva, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Švedska i Slovenija.
(Izvor: HINA/Jutarnji list)