Po tradiciji, nakon velike povorke Imotskog Baka u nedjelju, pa karnevala u zaseoku Rebići i u Zdilarevoj luci u Glavini Donjoj, u utorak su završnu točku na poklade upriličili Proložani.
Tradicionalna povorka od Prološca do Imotskog i natrag, završena je čitanjem oporuke i paljenjem karnevala, po njima, glavnog krivca za sve nedaće u Prološcu. Ove godine, kako rekoše u oporuci na starom mostu, glavni lik podredili su svome vrlom piscu i novinaru.
“…Svom narodu ruga se i smije, a ni stid ga, ni sramota nije…Dragi moj pisac, lukav si ko lisac, ti i dalje možeš k… svirat, ali prološki narod nemoj dirat. Proložani pošteni su ljudi, njima samo Bellamusa sudi”.
Pročitali su Proložani na otvorenom i književni opus svoga sumještanina.
“Izdavačka kuća ‘Vesela sveska’ donosi pismu ‘Diž’ se Smoje, oko moje’, potom pjesma ‘Sred pijata i salveta’, pa onda ‘Oj Kozorog zelje moje’, te i knjiga ‘Šta će ovce bez mrkova’”
Ta knjiga dominirala je i u povorci, koju je pisac nosio uz logo naše Slobodne Dalmacije. U pripremi je i roman, rekoše Proložani, pod nazivom “A, di ću sada?“
Uz smijeh okupljenih pročitano je da se “sve knjige i zbirke mogu nabaviti na prečišćivaču otpadnih voda u Glavini Donjoj”.
“Svi ćemo od veselja skakat i niko za tobom neće plakat, kada ga zapalimo, sad ću svojom glavom platit, a naš Bellamusa opet će se vratit”. Okupljeni Proložani uz tradicionalni ritual zapalili su središnji lik Krnje uz sam stari most, a pokladno slavlje nastavljeno je u Domu kulture.
Vinko Vuković: Takovo društvo zaslužuje da mu na glavu izlijete kantu punu govana
Ovo već prijeti postati tradicijom. Lani je, naime, kao krnje spaljen novinar Slobodne Dalmacije, da bi ove godine ista sudbina zadesila njezina kolumnista. Obojica su stradala u “svojim” mjestima, prvi u gradu u kojem živi, a drugi u selu u kojem je odrastao.
Obojici je bio krimen što u svojim tekstovima, svatko na svoj način, nerijetko spominju upravo ta mjesta, u prvom slučaju Omiš, a u drugom Proložac. I što ne pišu onako kako bi većina htjela. I što nikad, bez obzira na ponude, neće tako pisati.
Kao spaljeni krnje – jer upravo sam ja 2014. bio krivac za sve omiške probleme, od dugova grčkih razmjera do korupcije na kojoj bi “gusarima” pozavidjeli i najveći sicilijanski meštri – iz prve ruke mogu posvjedočiti kako se novinar – istraživač, pisac, svejedno – u trenucima čitanja optužnice i potpaljivanja lomače osjeća jadno. Razočarano i besmisleno. Osjeća se, da oprostite, kao govno.
A društvo u kojem se spaljuju novinari – ne budite naivni, nije ovdje riječ o lutkama, nego o pravim, krvavim ljudima – i u kojem će to spaljivanje očito postati tradicija, ne zaslužuje ništa drugo nego da mu na glavu izlijete kantu punu govana.
(Izvor: Slobodna Dalmacija)
‘Spaljivanje lutke novinara i pisca asocira na zatvore i logore’
Duka: Kad god se u karnevalu spaljuje lutka konkretnog čovjeka, to je morbidno i upozoravajuće
Hrvatsko novinarsko društvo danas je osudilo spaljivanje lutke popularnog novinara i književnika Ante Tomića, što su napravili sudionici jučerašnje karnevalske povorke od Prološca do Imotskog.
“Hrvatsko novinarsko društvo još jednom je šokirano zlogukim skandalom da karnevalska povorka kao Karnevala koji je kriv za sve spali lutku jednog novinara”, stoji u priopćenju koje potpisuje šef HND-a Zdenko Duka. On podsjeća da su prošle godine Omišani spalili lutku novinara Vinka Vukovića.
“Kad god se u karnevalu spaljuje lutka konkretnog čovjeka, a ne simbol neke opake društvene pojave – to je morbidno i upozoravajuće. Kad je taj čovjek novinar i pisac, to asocira na zatvore i logore”, poručuje Duka.
Duka tvrdi da ovi incidenti pokazuju da su za neke “sloboda mišljenja i govora u novinarskim i književničkim tekstovima najveći životni problem, puno veći od korupcije i drugog lopovluka, promašene politike i sličnog” i poručuje onima koji Tomića ne vole da ga ne čitaju.
/republikainfo.com/