Od 31. svibnja kada je stupilo na snagu ukidanja stanja nesreće na području Federacije BiH do danas, prema službenim podatcima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji je registrirano nova 181 slučaja oboljelih od koronavirusa. Također, statistika pokazuje da je u tom periodu u BiH ukupno zabilježeno novih 387 slučajeva pozitivnih na COVID-19, piše Dnevni list.
Hercegovina – ŽZH, ali i HNŽ za sada ‘korona-free’
Istodobno, od 26 svibnja, a kako su tada izvjestili iz Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije, nema zaraženih osoba koronavirusom. Podsjetimo, u ŽZH-u je bilo 79 oboljeli, od kojih je 75 oporavljeno, a četiri osobe su preminule. U HNŽ-u potpuna ‘korona-free zona’, bez ijednog oboljelog na žalost, trajala je samo jedan dan – nakon pet tjedana zabilježen je jedan pozitivni slučaj starije gospođe iz Stoca, a koja je osjetila simptome zaraze nakon povratka iz Zenice. Ona je ujedno i jedini pacijent u toj županiji koji se liječi od COVID-19.
Naglom skoku oboljelih u BiH u posljednjim danima najviše su doprinijeli novi slučajevi u Tuzlanskoj, Zeničkoj, Sarajevskoj i Unsko-sanskoj županiji, a iz mjerodavnih zavoda za javno zdravstvo i kriznih stožera apeliraju na građanstvo na nošenje zaštitnih maskica i strogo pridržavanje fizičke distance.
Čerkez: Inicijativa za proglašenje epidemije u Federaciji
Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez i jučer je apelirao na veći inspekcijski nadzor u cilju provođenja mjera prevencije te je najavio davanje suglasnosti na zahtjev županija za proglašenje epidemije u Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji, a da će se pokrenuti i inicijativa za proglašenje epidemije u Federaciji BiH.
“Pokrenut ćemo inicijativu za proglašenje epidemije u Federaciji BiH. Došlo je do popuštanja poštovanja mjera, a nije ih teško poštovati, to je nošenje maske, distanca, pranje ruku. Veliki dio objekata ne poštuje te mjere. Zato je važno naglasiti ulogu poslodavaca i vlasnika objekata, jer situacija je još uvijek pod kontrolom, međutim, očito je došlo do naglog i velikog povećanja broja slučajeva u Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj, Sarajevskoj i Zeničko-dobojskoj županiji”, rekao je Čerkez.
“Danas ćemo dati suglasnost na zahtjev županija za proglašenje epidemije u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu. Pokrenut ćemo inicijativu za proglašenje epidemije u Federaciji BiH”, dodao je.
Tijekom proglašenja nesreće u Sarajevu se održale masovne prosvjedne šetnje
Međutim, dobro je podsjetiti da su u Sarajevu održane dvije velike prosvjedna šetnje u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi – prvi 16. svibnja zbog održavanja mise za bleiburške žrtve u sarajevskoj katedrali i na inicijativu SUBNOR-a, a drugi 30. svibnja u Sarajevu na poziv političke stranke ‘Platforme za progres’ u kojoj su sudjelovali i ostali predsjednici oporbenih stranka, a gdje se tražila odgovornost od aktualne vlasti.
Oba prosvjeda održana su u vrijeme trajanja stanja prirodne nesreće, a koje je ukinuto 31. svibnja i nitko od organizatora nije pozvan na odgovornost zbog okupljanja više osoba na jednom mjestu i brojno nepridržavanje mjera nošenja zaštitne maskice, fizičke distance, mjera koje su još uvijek bile na snazi.
Upozorenja zbog brojnosti okupljenih i mogućih posljedica promatrana su kroz političku prizmu, na prosvjedne šetnje pozivali su predstavnici političkih stranaka i sami u istima sudjelovali, a da sve bude neozbiljnije i ministar unutarnjih poslova Sarajevske županije Ismir Jusko zahvalio se tada svim prosvjednicima “na mirnom prosvjedu koji je prošao bez ijednog incidenta”.
Također, 24. svibnja vjernici islamske vjeroispovijesti proslavili su Ramazanski Bajram, već je bio ukinut policijski sat i ograničavanje kretanja za starije od 65 godina, omogućena su manja okupljanja ljudi te je i tu opasnost od širenja zaraze bila znatno povećana, a što vidimo iz slučaja oboljele gospođe u Stocu.
I u konačnici, a kako je na to podsjetio i sam Čerkez, veliki dio trgovačko-ugostiteljskih i ostalih objekata ne poštuje te mjere.
Hoće li se trend nastaviti, vidjet će se već u sljedećim danima po rezultatima testova na COVID-19.
Što Zakon kaže
Hoće li netko ipak snositi odgovornost za pozivanje na masovno okupljanje u vrijeme prirodne nesreće, za sada je nejasno. No, dobro je podsjetiti da prema Kaznenom zakonu BiH, Članak 225. o ‘Prenošenju zaraznih bolesti’ stoji da ‘Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravstvene službe određuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprječavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti – Kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine’.
Također, u članku 226. o ‘Nepostupanju po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije’ stoji da ‘Tko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadležnog organa kojim se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje epidemije – Kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine’.
U obzir se može uzeti i Članak 323 o ‘Izazivanju opće opasnosti’ u kojem stoji da ‘Tko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu općeg opsega – Kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine’.
/Republikainfo.com/