Dok se ekonomski pokazatelji BiH-a stavljaju na samo začelje u regiji, plaće i primanja političara ove zemlje te beneficije koje im omogućava zakon mogu se mjeriti s onima njihovih kolega iz razvijenijih zemalja EU-a.
Bosna i Hercegovina (BiH) najsiromašnija je zemlja u regiji. Od njezinih nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, više od pola milijuna je nezaposleno, oko 700.000 njezinih građana živi na granici siromaštva, prosječna plaća je oko 800 KM (oko 400 eura), a najnižu mirovinu od 326 KM (oko 160 eura) prima oko 200.000 ljudi. Ovo su podaci Svjetske banke, Agencije za statistiku BiH, Caritasa Biskupske konferencije u BiH i Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dok plaće parlamentaraca u zemljama EU-a iznose dva ili najviše tri prosječna osobna dohotka, taj omjer u BiH ponekad iznosi čak i jedan naprama osam, što ih stavlja u rang najplaćenijih u Europi, a zanimanje “političar” postalo je sinonim za najbolje plaćenu društvenu elitu koja i nakon što joj istekne mandat, ima pravo i na tzv. “bijeli kruh”, plaću za sljedeću godinu dana.
Parlamentarac zaradi kao 19 umirovljenika
Prošle godine iz proračuna institucija BiH za plaće i troškove zaposlenih isplaćeno je oko 644 milijuna KM, što je 68 posto ukupnog proračuna, dok su političke stranke iz proračuna na svim razinama naplatile oko 24 milijuna maraka. Primjerice, primanja tročlanog Predsjedništva BiH-a dosežu skoro 7.000 KM (oko 3.500 eura), uz pripadajuće paušale i troškove za odvojeni život, a primanja bh. parlamentaraca kreću se od 4.000 do 6.500 KM (2.000 -3.250 eura), što je više od plaće premijera Slovenije.
Više od šest prosječnih plaća isplati se i predsjedavajućem Vijeća ministara, kao i ministrima, dok je, primjerice, mjesečna plaća premijera Republike Hrvatske 18.000 kuna, što je oko 3,2 prosječne mjesečne plaće u toj zemlji. Izdašne plaće primaju i premijeri dva entiteta, F BiH i RS-a, koji mjesečno naplate oko 3.400 KM, odnosno, 3.900 KM, dok su plaće ministara i njihovih zamjenika tek nekoliko stotina maraka manje. Nevjerojatno zvuči činjenica da jedan parlamentarac mjesečno naplati iznos kao 12 ili čak 19 umirovljenika s najnižom mirovinom. Za plaću jednog zastupnika, ministra ili ostalog izabranog i imenovanog dužnosnika, radnik s prosječnom plaćom u BiH mora raditi pola godine.
“Nema odgovornosti za naplaćeno, a neurađeno”
“Ovaj problem je odavno prisutan, pogotovo kada se govori o privilegijama koje se pribrajaju kao što su besplatno korištenje vozila, razni plaćeni angažmani u komisijama, itd. Danas, kada se ljudi bore kako bi preživjeli, ovi iznosi jednostavno iritiraju mnoge obespravljene i nezaposlene koji jedva spajaju kraj s krajem”, kaže za DW Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata BiH.
On posebno ističe da dobro plaćeni političari ne ispunjavaju svoje zadaće dok je, istodobno, stanje u zemlji sve gore.
“Nisu pozivani na odgovornost za neurađeno, a naplaćeno. Po ovome, plaća jednog neodgovornog parlamentarca koji sebi može dopustiti nedolazak na sjednicu u ravnini je plaća četiri i pol profesora koji pošteno odrađuju svoj posao”, zaključuje Milić.
Parlamentarcima smanjiti plaće za 30 posto
Ipak, postojale su inicijative nekoliko političkih stranaka za izmjenom Zakona o visini plaća, no sve je ostalo na – inicijativi. Jedna od rijetkih stranaka koja podržava smanjenje plaća je Stranka demokratske akcije. Šefik Džaferović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz ove stranke, za DW kaže da plaće u državnoj administraciji, a posebno u parlamentima, nisu primjerene teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji te da se obavezno trebaju srezati.
“Oduvijek težimo usklađivanju plaća u ovom teškom ekonomsko-socijalnom periodu, ali na žalost naše inicijative često nisu nailazile na odobravanje. Ono što se svakako treba uraditi je smanjiti plaće u državnom parlamentu za 30 posto, računajući plaće i paušal”, kaže ovaj parlamentarac.
Unatoč velikom nesrazmjeru iznosa prosječne plaće i plaće dužnosnika, on je skeptičan. “Iskustva nam pokazuju da realizacije takvih ideja idu vrlo teško zbog različitih interesa, ali ćemo na tome ustrajati”, zaključuje Džaferović.
“Nisu zaslužili ništa”
Odgovor na pitanje jesu li visoki iznosi opravdani i adekvatni urađenom u cilju boljeg života građana u BiH, očito je lako pronaći. “Osnovna potrošačka košarica u BiH iznosi 1.700 KM i da bi se ona zadovoljila nisu dovoljne dvije prosječne plaće u BiH, dok je u zemljama regije za košaricu dovoljna jedna prosječna plaća. Katastrofalna je činjenica da su toliko velike plaće naših političara, a da se istodobno ne povećava standard naših građana. Za tolike iznose uopće nema nikakvog opravdanja”, komentira za DW Marin Bago, predsjednik Udruge Futura za unapređenje života.
On kaže da je posljedica “rada” dobro plaćenih političara iznimno nizak standard građana u BiH: “Naši političari”, kaže on, “ne zaslužuju imati više od dvije prosječne plaće. Ali i to je previše s obzirom na rezultate njihovog rada. Na kraju krajeva, kazao bih da je bilo kakva njihova plaća u startu neopravdana”.
Opravdano ili ne, bosanskohercegovačkim političarima na račune će se i dalje isplaćivati visoki iznosi, bez obzira na činjenicu da je samo prošle godine, u potrazi za boljim životom, iselilo 68.000 građana BiH-a.
(Izvor: DW)